U nedjelju protest "Bosna i Hercegovina za slobodnu Palestinu": Glas protiv zaborava i nepravde
U Sarajevu će u nedjelju biti održan protest pod nazivom "Bosna i Hercegovina za slobodnu Palestinu" s ciljem osude genocida nad palestinskim narodom u Pojasu Gaze i uz zahtjev institucijama BiH da zauzmu jasan, moralan i pravno utemeljen stav.
"Kao građani Bosne i Hercegovine, dužni smo biti glas protiv zaborava i nepravde, jer znamo koliko tišina može boljeti", poručila je Lejla Kreševljaković, univerzitetska profesorica i aktivistkinja.
Na konferenciji za novinare organizatora protesta, rekla je da "naše antifašističko naslijeđe i ratno iskustvo ne dopuštaju nam da šutimo pred nepravdom."
"Upravo nas to iskustvo povezuje s narodom Palestine i obavezuje da reagujemo, da ne potpisujemo nijemim pristankom ono što se danas pred očima svijeta dešava", poručila je, najavivši skup koji će početi u nedjelju u 13 sati kod Spomen-obilježja ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva.
Organizatori su pozvali građane da se masovno odazovu i zajednički osude genocid nad palestinskim narodom, uz zahtjev institucijama BiH da zauzmu jasan, moralan i pravno utemeljen stav.
Kreševljaković je navela da je u ovom trenutku posebno zabrinjavajuća sistematska ugroženost nastavnog osoblja, učenika i studenata u Gazi, ljudi čiji je jedini "zločin" to što su učili, predavali i čuvali znanje.
"Uništavanje škola, univerziteta i naučnih institucija nije samo fizičko razaranje, već pokušaj da se izbriše identitet jednog naroda, da se prekine lanac obrazovanja i naslijeđa koje svaka zajednica gradi kroz generacije", dodala je.
Aktivistkinja Rukija Husović poručila je da "svjesni smo da primirje koje je potpisano ne znači nužno slobodu za palestinski narod."
"Naš protest je poruka da solidarno stojimo uz Palestince u periodu pred nama, što zahtijevamo i od institucija BiH", dodala je, navodeći da traže poštivanje Međunarodnog prava, prekid saradnje s Izraelom i, s druge strane, uspostavljanje trajne saradnje i pomoći palestinskom narodu.
"Ovi zahtjevi su izraženi u peticiji koju vas pozivamo da potpišete online odmah ili nakon protesta na štandovima koji će biti postavljeni u Historijskom muzeju", dodala je.
U ime ljekara obratila se Lina Rayan Duranović, koja ima palestinske korijene i radi kao ljekar u Sarajevu. Podsjetila je da je u posljednjih godinu dana u Gazi je ubijeno više od 1.700 zdravstvenih radnika.
"Među njima je više od 300 ljekara, više od 500 medicinskih sestara, stotine tehničara i vozača hitne pomoći."
Podsjetila je da je uništeno više od 80 posto zdravstvenih ustanova, a "bolnice su pretvorene u masovne grobnice".
"Ljekari su ubijani dok su pokušavali reanimirati djecu. Medicinske sestre — dok su držale pacijente za ruku. Ovo nije kolateralna šteta. Ovo je sistematsko brisanje onih koji spašavaju živote", dodala je Rayan Duranović.
Humanitarac Boris Vitlačil upozorio je da namjerno ubijanje, ranjavanje ili otmica humanitarnih radnika i osoblja organizacija poput UNRWA-e, World Central Kitchena, medicinskih timova i drugih humanitarnih aktera predstavlja teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava i može se smatrati zločinom protiv čovječnosti.
"Upotreba gladi kao metode ratovanja je ratni zločin prema postojećem ugovornom i običajnom pravu", rekao je.
"Palestinski narod ne smije ostati sam u ovom procesu", dodao je misleći na prekid vatre potpisan nakon dvogodišnjih brutalnih izraelskih napada.
Novinarka Nadina Maličbegović upozorila je da novinari u Gazi plaćaju najvišu cijenu u borbi za istinu, jer su, prema podacima međunarodnih organizacija, ubijani sistematski ili bez zaštite, što predstavlja kršenje međunarodnog humanitarnog prava, a može biti tretirano i kao ratni zločin.
"U Gazi je, od 7. oktobra 2023. ubijeno najmanje 270 medijskih radnika - novinara, snimatelja, producenata, fotoreportera i drugog tehničkog osoblja. U mnogim slučajevima, zajedno s njima, ubijene su i njihove porodice", podsjetila je.
Istakla je da "nasilje nad Palestincima nije počelo 7. oktobra 2023, a isto tako nasilje nad Palestincima ne prestaje 9. oktobra 2025", kada je potpisan prekid vatre.
"Katastrofalna situacija u Palestini nije stala, Palestina nije slobodna i ovo je naš vapaj, poziv da se odazovemo protestima i ukažemo na sve probleme, pozovemo na istragu protiv onih koji su ubili i naše kolege i više od 70.000 Palestinaca u Gazi", dodala je Maličbegović.
Almir Imširović, univerzitetski profesor i dramaturg, poručio je da ne govori u ime svih kulturnih radnika, već u svoje ime, ali i u ime onih koji dijele uvjerenje da umjetnost mora ostati na strani istine i humanosti. Govoreći o palestinskoj tragediji, istakao je da zločin nije počeo jučer, niti prije dvije godine, već da traje decenijama.
Zatim je podijelio podatak koji je, kako kaže, "mnogo rekao o palestinskom narodu".
"U palestinskom 'Hamletu' promijenili su samo jednu stvar – kraj. Njihov Hamlet ima sretan kraj. I to mi je kao dramaturgu reklo sve. Taj narod želi čuti, vidjeti i živjeti priču koja završava nadom", dodao je.