Nagrađeni filmovi Milana Pilipovića i Sanje Subotić Cumbo
Film "Kova" Milana Pilipovića, posvećen Koviljki Bačvić, prvoj filmskoj montažerki u BiH, porijeklom iz Gornjih Podgradaca, nagrađen je "Zlatnom buklijom".
To je svjedočanstvo o Koviljki Bačvić, rođenoj Ivanović, koja je sa porodicom bila u logorima NDH-a u Drugom svjetskom ratu. Nakon oslobođenja završila je filmsku školu u Zagrebu, a potom angažovana u "Bosna filmu" u Sarajevu.
Bila je montažer ili asistent montaže filmova "Kozara", "Vrata ostaju otvorena", "Velika turneja", "Zlatna praćka", "Vrtlog", "Na mesto, građanine pokorni", "Narodni poslanik", "Konjuh planinom", "Sunce tuđeg neba", "Quo vadis, Živorade", "Voajer"... Sarađivala je sa mnogim rediteljima (Radivoje Lola Đukić, Veljko Bulajić, Milo Đukanović) te glumcima Miodragom Petrovićem Čkaljom, Batom Živojinovićem, Borisom Dvornikom, Mijom Aleksićem, Slobodanom Aligrudićem, Danom Kurbalijom, Ines Fančović, Ljubišom Samardžićem, Milenom Dravić...
"Oni su bili posebni, drugačiji... Uvažavali su me, poštovali moj rad i trud, naročito Bata Živojinović, Boris Dvornik i Miodrag Petrović Čkalja. Jednom prilikom, nakon uspješno obavljenog posla, kaže Bata ostalim glumcima: 'Slušajte me dobro i pamtite, kada ulazi Kova, svi morate ustati'", prepričavala je Koviljka svoje uspomene iz dugog i bogatog radnog vijeka.
Zajedno sa Pjerom Majhrovskim i Јanom Beranom, Koviljka Bačvić bila je osnivač RTV Sarajevo.
Preminula je u rodnom selu pod Kozarom 4. jula 2023. u 91. godini. Producent ovog filma je Kulturni centar Gradiška.
Na festivalu u Velikoj Plani "Zlatnom buklijom" nagrađen je dokumentarni film RTV Gradiška "Nemir snova i uspomena" autorke Sanje Subotić Cumbo, posvećen Veseljku Vesi Radumilu, pjesniku tragične sudbine iz Mašića.
Život ovog pjesnika tragične sudbine obilježio je Drugi svjetski rat, a masovno stradanje djece i vrijeme u logorima postali su njegova stalna tema o kojoj je pisao.
Rođen je 12. oktobra 1931. godine, njegova majka Milica umrla je samo nekoliko dana nakon njegovog rođenja. Krstio ga je i ime odredio čuveni sveštenik Veseljko Popović iz Mašića, takođe logoraš i zatočenik.
Imao je još petoro braće i sestara. Drugi svjetski rat počeo je kada je Veseljko imao devet godina. U desetoj je otišao u zbjeg na Kozaru, tu je zarobljen i sproveden u ustaški logor Stara Gradiška, onda prebačen u Jasenovac, zatim Sisak i Jastrebarsko.
Kada su partizani krajem rata djelimično oslobodili ovaj logor, poveli su stariju i fizički jaču djecu. Sa njima je izašao Vesin stariji brat Teodor, kasnije borac Treće proleterske brigade i ratnik na Sutjesci, ali on nije mogao, bio je suviše slab, iscrpljen. Veseljko je sasvim slučajno izbavljen iz Jastrebarskog. Taj događaj prepričao je njegov sin Vlado Radumilo, koji živi u Beočinu.
"Ustaše su ponovo opkolile preostalu djecu i zatvorile ih u bodljikavu žicu. Neka žena iz Mašića, kojoj ne znam ime, domogla se logora tražeći svoju djecu. Kada je shvatila da ih nema, raspitala se za drugu iz istog sela. Tako je ona spasila Vesu i još dvije djevojčice iz Mašića."
Motivi rata bili su njegova stalna literarna opsesija i kada je septembra 1950. godine pošao u Učiteljsku školu.
Ovaj izuzetan, godinama zaboravljen pisac, ostavio je dubok literarni trag. Poznati pozorišni kritičar, novinar i pjesnik Vojislav Vujanović napisao je u svojoj biografiji da ga je u magiju pjesništva uveo rano preminuli pjesnik Veseljko Radumilo, a književnik Slobodan Nagradić prikaz o njemu u "Prosvjeti" zaključio je konstatacijom da je Radumilo vrijedan svakog poštovanja.
Umro je 12. oktobra 1981. godine u Beočinu. Branko Petričević, književnik iz ovog mjesta, na oproštaju od pjesnika Veseljka Radumila 12. oktobra 1981. godine kazao je:
"Umro je pjesnik, humanista i veliki čovjek, do posljednjeg momenta neshvaćen u maloj sredini, u koju ga je donio vihor života prije više od jedne decenije. Umro je pjesnik, logoraš Jastrebarskog, koji je svoje djetinjstvo položio u temelj domovine i slobode, da bi ga druga djeca imala."
Njegova poetska ostavština, knjiga u rukopisu "Ponoćno sunce", zbirka bez naslova, "Goranu u pohode", posvećeno Ivanu Goranu Kovačiću, "Cvrčak u trnju", "Moja ljubav", povjereni su na čuvanje Narodnoj biblioteci u Gradišci, koja je u potpunosti izgorjela u požaru.
Nestali su u vatri i mnogi veoma dragocjeni dokumenti Veseljka Radumila koje je istoj biblioteci poklonio Cvjetko Bulović, dugogodišnji prijatelj i hroničar Gradiške.
Uporedo sa snimanjem filma, kaže Sanja Subotić Cumbo, objavljena je knjiga pod istim naslovom, sa nekoliko stotina naknadno pronađenih pjesama. Izdavač je Kulturni centar Gradiška, a promocija knjige je u srijedu, 22. aprila, u 18 časova u Gradišci.
Na ovaj festival prijavljeno je više od 300 filmova iz nekoliko zemalja. Završna svečanost je 24. aprila u Velikoj Plani. Dodjeli "Zlatne buklije" u Centru za kulturu "Masuka" prethodiće prijem nagrađenih autora u Gradskoj kući, te posjeta istorijskim i prirodnim znamenitostima.
