Mustafa Cerić: Halid je bio jedan od najvećih donatora za obnovu Sultan Selimove džamije u Knežini

Ne jenjavaju reakcije na smrt Halida Bešlića - čovjeka koji je ostavio veliki trag iza sebe, pjevača narodne muzike koji neće biti upamćen samo po pjesmama, nego po dobroti i skromnosti.
Danima ljudi pišu o njegovoj veličini, o dobrim djelima koje je činio u tišini, a u njegovu čast se organizuju i okupljanja ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u gradovima širom svijeta.
Danas se o ovom velikom čovjeku oglasio i Mustafa Cerić, bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH.
Kazao je kako, u vremenima kada narod preživljava iskušenja, kada nestaju tragovi tradicije i kad zlo zatamni horizonte nade, pojave se ljudi čije djelo i prisustvo vraćaju vjeru u ono što je najplemenitije u čovjeku.
"Takvi pojedinci nisu samo umjetnici ni javne ličnosti; oni su tiha snaga naroda, njegovo sjećanje i njegovo dostojanstvo. Jedan od njih u našem narodu bio je Halid Bešlić", napisao je na početku svog statusa na Facebook-u.
Zatim je podsjetio na to da je Bešlić učestvovao u obnovi Sultan Selimove džamije iz XVI stoljeća.
"Svi se sjećamo, bilo je to u drugoj polovini maja 1992. god. kada je srpska vojska digla u zrak i razorila sve džamije u općini Sokolac — u Kruševcu, Knežini, Kaljini, Novoseocima i Košutici. Minirali su i veličanstvenu Sultan Selimovu džamiju iz 16. stoljeća. Godine 2011. ona je, voljom dobrih ljudi, obnovljena. Među obnoviteljima bio je i Halid Bešlić. Nakon povratka iz Njemačke, došao je u moj kabinet reisu-l-uleme sa rahmetli Mensurom Brdarom. Tih i skroman. Nije mnogo govorio. Govorio je njegov pogled, dubok i blag. Mensur mi je prenio Halidovu želju da sudjeluje u obnovi Sultan Selimove džamije u svom rodnom kraju", dodao je.
[related]1000470[/related]
Kazao je kako je znao Halida po glasu, posebno po glasovitoj ilahiji „Oj, Zefire“, po onoj snazi koja budi dušu i sjećanje.
"Ali nisam znao tu drugu stranu – njegovu tihu, karakternu dobrotu. Sada, nakon njegove smrti, svi o tome pričaju naglas: o njegovom humanizmu, o njegovom dobrom bosanskom srcu, o njegovoj iskrenosti koja ne traži svjedoke. Halid je tada, kao i uvijek, ispunio svoje obećanje. Bio je jedan od najvećih vakifa, donatora za obnovu Sultan Selimove džamije u Knežini", naveo je.
Dalje je kazao kako naciju ne čine samo granice, nego ljudi koji joj daju lik i dušu.
"Oni koji, svojim darom i djelom, čine da svijet prepozna ono što je u njoj plemenito i trajno. Svako od njih nosi svoj dar – dar što ga Svevišnji udjeljuje ne da bi se njime hvalili, već da bi ga s ljudima dijelili. Halid Bešlić imao je Božiji dar glasa, ali i mnogo više od toga: imao je dar nebeskog džana, duše koja je zračila toplinom i razumijevanjem. Njegova pjesma nije poznavala granice, ni vjerske ni nacionalne, jer je bila izrečena jezikom srca, razumljivim svima koji su ikada voljeli, tugovali, nadali se", istaknuo je.
Kazao je i kako je Halid bio oličenje onog što je svijet oduvijek prepoznavao kao "Dobri Bošnjanin – Bono Homini" – čovjek čiste namjere, dostojanstven, miran i postojan.
"Njegov život bio je spoj jednostavnosti i dubine, a njegova umjetnost spoj narodne mudrosti i nebeske melodije. Zadužio je svoju naciju – našu zajednicu – ne samo pjesmom koja će trajati, nego i djelom koje će se pamtiti. Sada, kada ga ispraćamo na Ahiret, ostaje da mu se zahvalimo onako kako je najdostojnije: tihom molitvom i iskrenom dovom Milostivom Allahu da mu oprosti grijehe i primi njegova dobra djela. Neka mu Gospodar svjetova podari najljepše mjesto na Ahiretu, gdje će njegovo smirena duša naći svoj smiraj.
Svi smo Allahovi i svi se Allahu vraćamo", zaključio je Mustafa ef. Cerić.