Mladi bankarski radnik iz Moskve tjednima je izbjegavao podzemnu željeznicu nakon što je ruska policija počela koristiti kamere za prepoznavanje lica kako bi uhvatila muškarce koje traže vojne vlasti. No, jedne večeri krajem 2024. godine gužva u prometu natjerala ga je da siđe. Na sljedećoj stanici ušla su dva policajca i uhitila ga zbog izbjegavanja vojne obveze. U roku od tri dana našao se u vojnoj jedinici blizu Moskve na obveznoj jednogodišnjoj službi. Poput ostalih ruskih regruta koji su za AFP opisali svoja iskustva, i on je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog straha za sigurnost. Ovi slučajevi otkrivaju kako je Rusija, usred rata protiv Ukrajine, znatno pojačala svoj sustav regrutacije koji je nekad bilo relativno lako izbjeći. Regruti, koji se službeno ne šalju na ratno polje, suočavaju se s velikim pritiskom da potpišu ugovore i odu u Ukrajinu čim stupe u vojsku. "Prije 2022. postojalo je mnogo načina da se izbjegne regrutacija bez kršenja zakona", rekao je Artyom Klyga, odvjetnik iz Pokreta savjesnih prigovarača. "Sada je preostalo vrlo malo legalnih mogućnosti", dodao je.
Rusija je nakon invazije na Ukrajinu uvela niz promjena. Regrutacija je sada tijekom cijele godine, gornja dobna granica podignuta je s 27 na 30 godina, medicinske izuzeća su strože, a uveden je i online sustav pozivanja na službu. U Moskvi kamere za prepoznavanje lica i ujedinjeni sustav regrutacije olakšavaju pronalaženje i brzu obradu mladih muškaraca, piše France24.
"Potražnja za načinima izbjegavanja službe naglo je porasla", kaže Timofey Vaskin iz organizacije Škola regruta. Čim regrut stigne u jedinicu, pritisak da potpiše pravi vojni ugovor počinje već nakon nekoliko dana. Regruti su izolirani – bez telefona, kontakta s roditeljima, pravnim udrugama ili novinarima.
Jedna od uobičajenih taktika je predstavljanje ugovora kao običnog posla. Regrutima se navodno obećava rad od devet do šest, znatno veća plaća, izbjegavanje rutinskih dužnosti, pozicije vozača ili pisarnika te da će ugovor trajati samo godinu dana. U stvarnosti su ti ugovori praktički neograničenog trajanja. "Veliki uspjeh ruskih vlasti je što su uvjerile mnoge da regruti samo odsluže godinu dana. Zbog toga regruti sada u rekordnom broju završavaju na ratištu“, upozorava Klyga.
Prošle godine 422.000 Rusa potpisalo je dobrovoljne ugovore za rat u Ukrajini, dok je istodobno pozvano oko 295.000 ljudi na redovnu vojnu službu. Ako regrut potpiše ugovor, može se naći na frontu već za mjesec dana.
Jedan bivši bankarski radnik ispričao je kako ga nitko nije izravno prisiljavao, ali je ideja o potpisivanju bila stalno prisutna. "Trebaju nam ljudi poput tebe. Možeš dobiti dobru poziciju, zaraditi novac i ne raditi uobičajene stvari", opisao je.
Drugi, DJ iz Moskve, na kraju je popustio jer nije mogao dobiti vozačku dozvolu ni putovnicu bez urednih vojnih papira. U medicinskoj jedinici u kojoj je služio susreo je vojnike na ugovoru koji su očajnički tražili izlaz. "Nitko od njih ne želi služiti. Svi žele van", rekao je.
Aktivisti dokumentiraju slučajeve u kojima se regrutima podmeću zabranjeni telefoni, bira se između zatvora ili potpisivanja ugovora, drže se budnima cijelu noć u kemijskoj zaštitnoj opremi, prisiljavaju na besmislene fizičke zadatke ili im se čak krivotvore potpisi. Jedan je regrut navodno progutao iglu u pokušaju da bude otpušten. Oni koji ipak završe na frontu često to ne javljaju obitelji. "Jednostavno odu, a obitelj sazna tek kasnije. Ponekad tek nakon što im sin pogine", kaže Klyga.
Ruske vlasti službeno tvrde da regruti ne sudjeluju u borbenim operacijama u Ukrajini, no svjedočanstva pokazuju drukčiju sliku, sustav koji pod pritiskom i manipulacijama šalje sve više mladih Rusa na ratište.
