Građani Mostara mogli bi ubuduće plaćati pet konvertibilnih maraka mjesečne komunalne naknade po kućanstvu, neovisno o površini stambenog prostora, prema nacrtu odluke koji je usvojilo Gradsko vijeće Mostara.
Odluka još nije konačna. Na prijedlog vijećnika HRS-a Slavena Bevande, Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo zaključak o provođenju javne rasprave, nakon koje bi se prijedlog trebao ponovno naći pred vijećnicima.
Uz nacrt odluke o naknadi za stambene objekte usvojeni su i nacrt nove opće odluke o komunalnoj naknadi te nacrt odluke o vrijednosti boda za njezin obračun u 2026. godini. Na glasovanju nije bilo glasova protiv ni suzdržanih.
Predloženi mjesečni iznos za kućanstva iznosi pet KM i na njega se, prema obrazloženju iznesenom na sjednici, ne bi obračunavao PDV.
Dosadašnja naknada bila je utvrđena u iznosu od tri KM, što znači da predloženo povećanje iznosi dvije KM ili približno 66,7 posto. Na godišnjoj razini jedno bi kućanstvo plaćalo 60 KM.
Načelnica Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara Amira Trbonja kazala je kako je nova odluka pripremljena radi usklađivanja sa Zakonom o komunalnim djelatnostima. Dosadašnja gradska odluka bila je iz 2012. godine, dok je zakon na koji se pozivala u međuvremenu mijenjan.
Prema njezinim riječima, povećanje naknade za poslovne subjekte iznosilo bi približno 20 posto, dok bi za stambene objekte porast iznosio oko 65 posto.
Naknada ne podliježe PDV-u
Vijećnik Damir Šunjić naveo je kako su nadležna radna tijela razmatrala odluke te predložila da one budu upućene u formi nacrta. Zatražio je i jasno pojašnjenje obračunava li se na predloženu naknadu PDV.
Šef gradske Službe za proračun i financije Amir Zupčević odgovorio je da naknada od pet KM ne podliježe PDV-u.
Pojasnio je kako je riječ o naknadi koju utvrđuje Gradsko vijeće i koja, prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, ne predstavlja oporezivu uslugu. Predložio je da se to izričito navede u obrazloženju odluke.
Bevanda zatražio javnu raspravu
Vijećnik HRS-a Slaven Bevanda kazao je kako postoji zakonska osnova za donošenje odluke, ali je upozorio da se ne radi samo o povećanju od približno 20 posto za poslovne objekte.
„Ovdje praktično govorimo i o povećanju od oko 60 posto za građane“, kazao je Bevanda.
Podsjetio je da ranija naknada od tri KM nije bila učinkovito naplaćivana te da se sada predlaže uključivanje naknade u račune javnog poduzeća, odnosno Vodovoda Mostar.
Bevanda je zato predložio provođenje javne rasprave o općoj odluci o komunalnoj naknadi i odluci o visini i načinu naplate naknade za stambene objekte. Gradsko vijeće prihvatilo je njegov prijedlog bez glasova protiv i suzdržanih.
Za provođenje javne rasprave zadužen je gradski odjel nadležan za komunalne poslove.
HDZ najavio posebno tretiranje solarnih panela
Vijećnik Kazimir Milićević najavio je kako Klub vijećnika HDZ-a radi na izmjenama i dopunama odluke kojima bi se posebno tretirali solarni paneli.
Kazao je kako će pripremljeni materijal biti upućen nadležnoj gradskoj službi, navodeći da su slična rješenja već uvele brojne općine i gradovi u Bosni i Hercegovini.
Isti iznos za stan od 32 i 172 četvorna metra
Vijećnik Slavko Zovko problematizirao je činjenicu da je predložena naknada određena u jednakom paušalnom iznosu za sva kućanstva.
To bi značilo da bi pet KM plaćali i građani koji žive u stanu površine 32 četvorna metra i oni koji raspolažu stambenim prostorom od 72 ili 172 četvorna metra.
„Zašto baš pet maraka? Zašto nisu četiri, 14 ili 44 marke? Postoji li izračun zbog kojeg je odabran upravo taj iznos ili je riječ samo o lijepoj brojci?“, upitao je Zovko.
Zatražio je i da vijećnicima prije konačnog odlučivanja bude dostavljen nacrt ugovora između Grada Mostara i Vodovoda. Posebno ga je zanimalo koliku bi naknadu Vodovod dobivao za naplatu, u kojim bi rokovima prikupljeni novac prebacivao Gradu te kako bi Vijeće kontroliralo ukupno naplaćena sredstva.
Trbonja: Pet KM procijenjeno je kao realan iznos
Odgovarajući Zovki, Amira Trbonja kazala je kako naknada nije povećavana od 2012. godine.
„Prema izračunima koje smo radili unutar Odjela, a koji ne moraju biti potpuno točni, smatrali smo da je pet KM realan iznos“, rekla je Trbonja.
Navela je kako bi gradonačelnik, nakon usvajanja odluka, potpisao ugovor kojim bi se regulirala prava i obveze između Grada Mostara i Vodovoda. Dodala je da taj ugovor prema zakonu ne mora dolaziti na Gradsko vijeće, ali da može biti dostavljen vijećnicima ako ga zatraže.
Trbonja je također pojasnila kako usporedba Mostara s drugim gradovima ne može biti utemeljena samo na vrijednosti boda jer različite lokalne zajednice imaju različite koeficijente i metode obračuna.
Naplata preko računa Vodovoda
Poslovi naplate trebali bi biti povjereni Javnom poduzeću Vodovod Mostar, koje već raspolaže bazom korisnika. Komunalna naknada trebala bi biti posebno iskazana na računu kako bi građani jasno znali što plaćaju i u kojem iznosu.
Tijekom rasprave navedeno je da je ranije izdano oko 11.000 rješenja s naknadom od tri KM, ali da naplata nije proizvela očekivani financijski učinak.
Dio vijećnika predložio je da se naknada smanji na četiri KM, uz obrazloženje da povećanje od dvije KM može biti značajno za nezaposlene, umirovljenike i građane slabijeg imovinskog stanja.
Novac nije namijenjen odvozu otpada
U raspravi je otvoreno i pitanje može li se povećanjem naknade financirati odvoz mostarskog otpada na deponiju izvan grada.
Amira Trbonja pojasnila je da se predmetna odluka odnosi na zajedničku komunalnu potrošnju, poput čišćenja i održavanja ulica, a ne na individualne usluge prikupljanja, odvoza i deponiranja otpada.
„Ovo je zajednička komunalna potrošnja. Odvoz i deponiranje otpada nisu tema ove odluke“, kazala je Trbonja.
Prema njezinim riječima, gradska služba trenutačno ima više od 3.000 poslovnih obveznika, a prihodi od komunalne naknade koriste se za financiranje zajedničke komunalne potrošnje.
Nakon završene rasprave Gradsko vijeće usvojilo je sva tri nacrta odluka, kao i zaključak kojim se nalaže provođenje javne rasprave o komunalnoj naknadi i načinu njezine naplate za stambene objekte.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
