Misterija drevnih simbola: Da li su pećinski crteži najstarije pismo čovječanstva?
BERLIN - Crteži na predmetima starim više od 40.000 godina, koji su dugo smatrani dekoracijom, mogli bi da predstavljaju rani oblik zapisivanja informacija, desetine hiljada godina prije pojave prvog pisma, pokazalo je istraživanje njemačkih naučnika.
Ključna otkrića istraživanja
- Crteži stari preko 40.000 godina mogli bi biti rani oblik zapisivanja informacija, mnogo prije prvog pisma.
- Analizirano je preko 3.000 oznaka na 260 predmeta iz perioda od 34.000 do 45.000 godina prije nove ere.
- Oznake su izuzetno strukturirane i pokazuju sličnost sa proto-klinastim pismom.
- Istraživanje sugeriše razvoj sposobnosti vizuelnog zapisivanja podataka, a ne nužno i upotrebu jezika ili gramatike.
- Tačno značenje ovih simbola (vlasništvo, lovački zapisi, ritualno znanje) još uvijek nije utvrđeno.
Misterija drevnih simbola: Praistorijski crteži kao prvi zapisi?
Naučnici sa Univerziteta Sarland i Muzeja za praistoriju u Berlinu analizirali su više od 3.000 oznaka na oko 260 predmeta koji datiraju iz perioda od prije 34.000 do 45.000 godina, prenosi Tajms.
Mnogi artefakti potiču iz pećina sa planinskog vijenca Švapska Jura u jugozapadnoj Njemačkoj, regionu poznatom po umjetnosti iz ledenog doba. Među njima je i mala figurica mamuta isklesana od slonovače i figura "čovjeka lava" iz pećine Holenštajn-Štadel, koje su obilježene pravilnim redovima krstova, tačaka i zarezima. Slični nizovi se pojavljuju na alatima i predmetima širom Evrope.
Analiza otkriva strukturu: Veza sa proto-klinastim pismom
Primjena računarskih metoda iz lingvistike pokazala je da su sekvence ovih znakova izuzetno strukturirane i imaju sličnost sa proto-klinastim pismom, sistemom znakova koji se pojavio u južnoj Mesopotamiji, oko 3.000 godina prije nove ere.
Naučnici objašnjavaju da visoko predvidljiv niz (kao što je "krst, krst, krst, krst") može da nosi mnogo manje informacija od raznovrsnijeg (na primjer: "krst, tačka, krst, linija").
Novi pogled na pismenost: Vizuelno bilježenje podataka prije jezika
Pored toga, istraživači naglašavaju da ova otkrića ne znače da su Evropljani iz kamenog doba "koristili riječi ili gramatiku", ali sugerišu da su razvili sposobnost vizuelnog zapisivanja podataka, desetinama hiljada godina prije izuma pravog pisma.
Šta nam poručuju drevni umjetnici? Značenje simbola i buduća istraživanja
Arheolozi i lingvisti ističu da su ovo tek prvi koraci u razumijevanju značenja ovih oznaka – da li su obilježavale vlasništvo, lovačke zapise, ritualno znanje ili nešto drugo, još nije utvrđeno.
"Postoji mnogo teorija, ali do sada je urađeno vrlo malo empirijskog rada", rekao je Kristijan Benc, lingvista sa Univerziteta u Sarlandu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.