Društvene mreže postale su nezaobilazan dio svakodnevnice velikog broja mladih. Gotovo svo slobodno vrijeme tinejdžeri, ali i stariji provode skrolajući videozapise.
Kod mnogih je navika beskrajnog skrolanja duboko ušla u život, a većina ljudi nije ni svjesna kakav uticaj ostavlja ova navika po zdravlje.
Izraz "brain rot", koji se često koristi za opisivanje mentalne magle povezane s pretjeranim gledanjem kratkih videozapisa, od internet slenga prerastao je u sve ozbiljniju temu u području mentalnog zdravlja.
Kompanija Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, navodi da Reels čini više od 20 posto ukupnog vremena koje korisnici provode na Instagramu. YouTube Shorts svakodnevno ostvaruje desetine milijardi pregleda.
Mentalni umor povezan je s načinom na koji platforme za kratke videozapise distribuiraju sadržaj. Do kognitivnog umora dolazi kada mozak mora neprekidno obrađivati nove informacije i brzo prelaziti s jedne teme na drugu.
Takvo preopterećenje može privremeno oslabiti izvršne funkcije prefrontalnog korteksa, dijela mozga zaduženog za planiranje i kontrolu impulsa. Algoritmi preporuka, koje pokreće umjetna inteligencija, funkcionišu slično automatima za igre na sreću, nudeći nepredvidive nagrade koje korisnike podstiču da nastave skrolati.
Takav mehanizam izaziva velike količine trenutnog lučenja dopamina, za razliku od postepenog oslobađanja dopamina koje prati ostvarivanje dugoročnih ciljeva.
S vremenom pretjerano gledanje kratkih videozapisa može smanjiti sposobnost dubokog razmišljanja i dugotrajnog održavanja pažnje. Mozak se postepeno prilagođava stalnim kratkim podražajima, pa aktivnosti koje zahtijevaju dužu koncentraciju, poput čitanja ili pisanja izvještaja, postaju znatno teže.
Kada se većina interakcija odvija preko ekrana, ljudi imaju manje prilika da vježbaju pažljivo slušanje i tumačenje neverbalnih znakova u stvarnom životu.
Plava svjetlost ekrana pametnih telefona također može smanjiti proizvodnju melatonina i odgoditi REM fazu sna, koja je važna za učvršćivanje pamćenja i obradu emocija. Zbog toga se ljudi mogu probuditi umorni iako su spavali dovoljan broj sati.
Dugotrajno korištenje ekrana može potaknuti lučenje kortizola, glavnog hormona stresa u organizmu. Dugotrajno povišen nivo kortizola povezuje se sa slabljenjem imunološkog sistema, hroničnim upalama, anksioznošću i depresijom.
Neki mladi ljudi već su počeli mijenjati svoje navike kako bi smanjili ovisnost o kratkom videosadržaju.
Psiholozi savjetuju korisnicima da obrate pažnju na znakove da tehnologija negativno utiče na njihovu svakodnevicu, poput provođenja više vremena na internetu nego što su planirali, osjećaja nemira kada nisu uz telefon, odgađanja obaveza ili problema sa spavanjem.
Dobra vijest je da mozak ima izuzetnu sposobnost prilagođavanja i oporavka uz praktične metode digitalnog detoksa.
Umjesto potpunog odricanja od tehnologije, preporučuje se isključivanje nepotrebnih obavještenja, postavljanje vremenskih ograničenja za korištenje aplikacija i izbjegavanje ekrana prije odlaska na spavanje.
Aktivnosti poput čitanja štampanih knjiga, pisanja rukom, vježbanja i dopuštanja sebi perioda bez ikakvih podražaja mogu pomoći u vraćanju koncentracije i oporavku kognitivnih sposobnosti.
