Miris baklave u Njemačkoj: Kako Bošnjaci čuvaju tradiciju i dijele radost Bajrama / VIDEO

U Novom danu uživo smo bili do Kelna odakle nam se javio novinar DW Mehmed Smajić i prenio atmosferu s bajram-namaza.

Predsjednik Medžlisa za Sjevernu Rajnu-Vestfaliju Mustafa Burnić ističe da se zajednica razvija u pozitivnom pravcu, uz dobru saradnju s institucijama i drugim vjerskim zajednicama.

“Što se tiče nas ovdje, stvarno se borimo na području NRW-a, imamo dobre suradnje sa crkvom, sa ministarstvom, jednostavno ide svoj put onako kako treba”, rekao je Burnić.

Govoreći o integraciji, naglašava da su Bošnjaci danas u mnogo boljoj poziciji nego ranije.

“Kad sam ja bio dijete, puno se nije čulo od toga što se tiče islama, jer nas kao Bošnjaka nije bilo toliko u Njemačkoj. Normalno, kroz rat je došlo puno Bosanaca ovdje. Što se tiče integracije, mi se lahko integrišemo ovdje u Njemačku, jer smo spremni na sve, tu smo, jezik dobro pričamo njemački i to u svim strukturama”, kazao je.

Posebno naglašava važnost međureligijskog dijaloga.

“Veoma je važno da radimo na međureligijskom dijalogu, što i radimo na dobar način u NRW-u. Mi Bošnjaci imamo neko posebno mjesto ovdje, pošto smo evropski muslimani, kako oni uvijek govore.”

Mladi kao ključ zajednice

Burnić ističe da su džemati danas mnogo više od mjesta za vjerske obrede, posebno za mlade.

“Što se tiče nas u Kelnu i na području NRW-a, omladina se sve više formira. Omladina preuzima odgovornost u džematima, radi dobro sa odborima i aktivno učestvuje u radu zajednice”, rekao je.

Najavljuje i konkretne aktivnosti.

“Za sedmicu dana imamo Bajramsku akademiju, to će biti jedna velika i lijepa svečanost gdje su pozvani i ministri iz Njemačke. Također organizujemo međureligijske skupove, sjedimo zajedno i razgovaramo.”

Na pitanje dolaze li mladi dobrovoljno ili na nagovor roditelja, Burnić je jasan:

“Kad vidim naše ramazanske iftare medžlisa i omladinu, onda sam 100% siguran da niko ne dolazi zato što mora. U Kelnu je bilo oko 800 do 1000 omladinaca iz kompletne Njemačke. Mi želimo da radimo s omladinom i da im damo punu podršku. Oni dolaze zato što žele i da žive ovdje naš islam kako ga mi živimo.”

Očuvanje jezika i identiteta

Mensur Bačevac, potpredsjednik Islamske kulturne zajednice Bošnjaka “Gazi Husrev-beg” u Kelnu, podsjeća kako je nekada izgledao život mladih u dijaspori.

“Ja se sjećam kao dijete, rođen sam u Kelnu, da sam obilazio mekteb u nekim turskim džematima, u ćoškovima, gdje smo imali neko svoje mjesto nedjeljom”, rekao je.

Danas je situacija znatno drugačija.

“Sad, hvala Bogu, imamo 260 djece subotom i nedjeljom u mektebu. Mimo mekteba omogućavamo roditeljima da dovode djecu na bosanski jezik, da djeca imaju neku vezu sa svojom maticom.”

Ističe i lično iskustvo kada je riječ o jeziku.

“Ja lično do 18. godine sam teško pričao bosanski, međutim u zadnjih godina sam savladao taj jezik kao rođeni Nijemac. Zahvaljujem prvo Allahu i svojim roditeljima što su bili ustrajni u odgoju.”

Naglašava važnost očuvanja identiteta.

“Ja sam Mensur Bačevac, pričam njihov jezik i želim da sam Mensur Bačevac sa bosanskim srcem u Njemačkoj. Pozivam sve roditelje da se ne stide i da svoju djecu odgajaju u dinu, islamu i bosanskoj tradiciji.”

Dodaje da postoji prostor i u obrazovnom sistemu.

“U školama je sada moguće imati vjersku nauku i svi u dijaspori moramo da se borimo da naša djeca imaju priliku da uče islam i u školama.”

Otvorenost i dijalog

Bačevac ističe da zajednica aktivno radi na suživotu i rušenju predrasuda.

“Mi smo otvoren i gostoprimljiv narod. Imamo brojne delegacije koje dolaze u džamiju. Imamo Dan njemačkog jedinstva i Dan džamija, gdje dovodimo ljude da upoznaju islam.”

Tokom godine organizuju brojne posjete.

“Imamo najmanje 30 obilazaka godišnje, dolaze škole, organizacije, policija i vojne službe. Ljudi izlaze zadovoljni i razbiju predrasude kada upoznaju kako mi živimo islam.”

Ističe da problema u radu zajednice nema.

“Njemačka je demokratska država, mi poštujemo pravila i imamo svoja prava. Zadovoljni smo što možemo odgajati djecu i školovati ih u ovom sistemu.”

Život u svakodnevici i komšiluku

Hasan Gutić, koji u Njemačkoj živi od 1990. godine, kaže da je integracija u svakodnevnom životu prirodan proces.

“Ja sam 1990. godine došao ovdje i od tada radim i živim. Aktivno sam uključen u džemat i trudimo se da živimo kao Bošnjaci u Njemačkoj, poštujući zakone ove države”, rekao je.

Ističe da nema problema u radnom okruženju.

“Ja nemam problema s tim što sam musliman. U mojoj firmi to svi znaju. Prvi koji mi je čestitao Bajram bio je moj kolega Nijemac Dominik, koji se potrudio da na bosanski način napiše čestitku.”

Slično je i u komšiluku.

“Moje komšije su Nijemci i imam odličan odnos s njima. Prvi komšija ima čak i ključ od moje kuće. To pokazuje kakav odnos imamo.”

Naglašava i važnost ličnog primjera.

“Svaki musliman treba da pokaže svojim ponašanjem ko je i šta je, da ljudi mogu reći: evo ovo je musliman.”

Bajram između dvije domovine

Iako je život u Njemačkoj uređen i stabilan, veza s Bosnom i Hercegovinom ostaje snažna, posebno tokom praznika.

“Mi Bosanci i Bošnjaci se uvijek u Bosni i Hercegovini osjećamo bolje za Bajram. To je duševno ispunjenije. Ali i ovdje su Bajrami lijepi, jer smo među svojim narodom”, kaže Gutić.

Bajram u dijaspori, dodaje, ima i posebnu dimenziju zajedništva.

“Danas ćemo imati porodični ručak, obići familiju i provesti vrijeme zajedno. To je ta bajramska atmosfera.”

Neizostavan je i običaj dijeljenja radosti s komšijama.

“Bit će baklave i za komšije Nijemce. Oni već znaju za Bajram, pitaju kada je kraj Ramazana i zovu ga ‘Cuka fest’ jer ih uvijek počastimo slatkim.”

Ova priča pokazuje da Bošnjaci u Njemačkoj uspijevaju balansirati između integracije i očuvanja identiteta, gradeći zajednicu koja je istovremeno dio njemačkog društva i čvrsto povezana sa svojom domovinom.