Metalski sektor drži 37 posto izvoza: Može li BiH napraviti novi industrijski iskorak
Metalska industrija je i dalje kičma izvoznog modela Bosne i Hercegovine (BiH), sa oko 37 posto učešća u ukupnom izvozu i više od 7,31 milijardu KM ostvarenih prihoda u 2025. godini. Kao dominantna industrijska grana, metalna i elektroindustrija potvrđuju svoju ulogu jednog od ključnih pokretača industrijskog razvoja, zapošljavanja i integracije domaće privrede u evropske proizvodne lance, uz kontinuiran rast u posljednjih nekoliko godina.
Istovremeno, snažno prisustvo njemačkog kapitala dodatno oblikuje industrijski pejzaž zemlje. Danas u BiH posluje oko 500 njemačkih kompanija koje investiraju, zapošljavaju i značajan dio poslovanja usmjeravaju na izvoz. Njemačka je u protekle tri decenije kroz razvojnu saradnju uložila više od 2,3 milijarde eura, dok su za ovu godinu najavljeni novi pregovori vrijedni oko 250 miliona eura za projekte koji će se realizirati u naredne dvije godine.
Upravo u takvom kontekstu, snažne izvozne baze, ali i potrebe za strukturnim iskorakom, metalski sektor stoji na prekretnici između uloge pouzdanog dobavljača i potencijalnog nosioca proizvodnje više dodane vrijednosti. Pitanje konkurentnosti dodatno je naglašeno globalnim poremećajima, zelenom tranzicijom i trendom nearshoringa.
O ovim pitanjima za Bloomberg Adriju govorio je ambasador Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini Alfred Grannas, a povod za razgovor bio je Metal Summit, nedavno održan u Sarajevu u organizaciji Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini (AHK BiH), na kojem su se okupili ključni akteri industrije i donosioci odluka kako bi razgovarali o budućnosti upravo ovog sektora.
Alfred Grannas - ambasador Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini
S obzirom na to da metalski sektor generira oko 37 posto ukupnog izvoza BiH i više od 7,3 milijarde KM godišnje, koristi li BiH puni potencijal ove industrije ili ostaje na nivou dobavljača u evropskim lancima vrijednosti? Gdje vidite ulogu Njemačke u tom procesu?
Moram odmah naglasiti da ja nisam ekspert za metalsku industriju, ali sam u BiH upoznao mnoge kompanije, posebno njemačke, ali i domaće koje izvoze u Njemačku i stekao vrlo pozitivan utisak. U privatnom sektoru postoji mnogo dobrih inicijativa i poduzeća koja aktivno rade na tome da budu spremna za EU, što je ključ za dugoročni prosperitet.
Ipak, za to će biti potrebna znatno veća podrška domaće politike nego što je trenutno slučaj. Metalska industrija je energetski intenzivna i BiH će morati osigurati pouzdan, a posebno održiv energetski miks od kojeg će koristi imati i privatni sektor. Njemačka snažno podržava razvoj potencijala vjetra i solarne energije i želi pomoći BiH u širenju tih kapaciteta.
Naša uloga treba ostati podržavajuća i savjetodavna. Održivi ekonomski razvoj je jedan od ključnih fokusa naše razvojne saradnje u BiH, gdje organizacije poput GIZ-a i KfW-a realiziraju značajne projekte. Važnu ulogu ima i Predstavništvo njemačke privrede (AHK), koje zastupa interese njemačkih kompanija i doprinosi stvaranju fer poslovnog okruženja.
Je li struktura trgovine između BiH i Njemačke previše oslonjena na proizvode niže i srednje kompleksnosti iz metalskog sektora? Postoji li realna šansa za prelazak ka proizvodnji više dodane vrijednosti?
Proizvodi metalske industrije čine veliki dio izvoza BiH u Njemačku, što znači da njemačko tržište upravo takve proizvode treba. Međutim, BiH, kao i sama Njemačka, mora razmišljati o modernizaciji i diverzifikaciji svoje ekonomije.
Vjerujem da bi članstvo u Evropskoj uniji i pristup jedinstvenom evropskom tržištu znatno povećali ekonomski učinak zemlje. Do tada je, međutim, potrebno uložiti dodatne napore u provođenje političkih reformi.
U kontekstu globalnih poremećaja i trenda nearshoringa, ima li BiH kapacitet da iskoristi približavanje proizvodnje evropskom tržištu?
Njemačka sve više računa na nearshoring i taj trend će se dodatno intenzivirati. To znači da tražimo pouzdane partnerske zemlje u našem susjedstvu koje žele produbiti trgovinske odnose, kroz razmjenu poluproizvoda, komponenti ili gotovih proizvoda.
Ekonomija BiH ima priliku iskoristiti ovu šansu i dodatno se integrirati u evropske lance vrijednosti.
Koje su, iz njemačke perspektive, najveće prepreke za snažniji priliv investicija u metalski sektor BiH?
BiH je zemlja koja nudi i prilike i rizike. Najveća prednost su ljudi i njihove vještine, uključujući i brojne biografije koje povezuju Njemačku i BiH i stvaraju prirodne mostove između naših društava.
S druge strane, jedan od ključnih izazova je spora implementacija reformi na putu ka EU, što negativno utječe na investicijsku klimu. Dodatni problem predstavlja neriješeno pitanje državne imovine, koje usporava razvoj infrastrukture, uključujući puteve i vjetroelektrane, ali i privatne investicije.
Predstavlja li zelena tranzicija rizik za konkurentnost industrije BiH ili novu razvojnu šansu?
Zelena tranzicija je nužnost u kontekstu klimatskih promjena. Naše iskustvo u Njemačkoj pokazuje da su energija vjetra i sunca, uz adekvatne sisteme skladištenja i prijenosa, pouzdani i cjenovno konkurentni izvori energije.
BiH ima značajan potencijal u ovim oblastima, koji još nije dovoljno iskorišten. Ako se taj potencijal sistematski razvije, može postati snažna konkurentska prednost i doprinijeti jačanju ukupne ekonomske pozicije zemlje.
