Temelji ovog historijskog praznika postavljeni su u Sjedinjenim Američkim Državama, kao direktan i prkosan odgovor na kapitalističku eksploataciju početkom dvadesetog vijeka. Kolektivno sjećanje primarno nas vraća u 1909. godinu i masovne demonstracije američkih radnica u Chicagu, ali i na prelomni trenutak masovnog buđenja radničke klase kada je više od 15.000 žena hrabro marširalo ulicama New Yorka.
08.03.2026 08:13
Međunarodni dan žena: Historijska borba radnica koja je promijenila svijet
Širom svijeta danas se obilježava 8. mart, Međunarodni dan žena, praznik posvećen neprestanoj borbi za ekonomsku, političku i društvenu ravnopravnost. Ovaj datum predstavlja mnogo više od pukog slavlja; on je trajna opomena i sjećanje na hrabrost radnica koje su prije više od stotinu godina odlučno digle glas protiv eksploatacije, nepravde i surovih uslova rada.
Njihovi zahtjevi tadašnjem sistemu bili su jasni, a za to vrijeme i izuzetno radikalni. Izašavši na ulice, ove žene su glasno i neustrašivo tražile znatno kraće radno vrijeme, adekvatne i pravedne plate za svoj teški fizički rad, te ono najvažnije – osnovno ljudsko i demokratsko pravo glasa koje im je bilo sistemski uskraćeno.
Iako je od tih prvih, teških koraka prošlo više od jednog stoljeća, suštinska poruka historijskog njujorškog marša ostaje i danas izuzetno aktuelna. Osmi mart nije zamišljen isključivo kao dan poklanjanja cvijeća, već kao ozbiljan i kontinuiran podsjetnik na to da borba za stvarnu ravnopravnost, zaštitu radničkih prava žena, jednake plate i potpunu eliminaciju svakog oblika rodne diskriminacije u savremenom društvu još uvijek nije ni izbliza završena.