Majstori i frizeri danas zarađuju više od fakultetski obrazovanih
Ako ste proteklih godina pokušali pronaći majstora za ugradnju kuhinje ili zakazati termin kod frizera, vjerovatno ste se suočili s istim problemom – slobodnih termina gotovo da nema. Ono što je nekada bilo dostupno “od danas do sutra”, danas se planira danima, pa čak i sedmicama unaprijed.
Ova svakodnevna situacija nije slučajna. Ona je jasan pokazatelj velikih promjena na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, gdje zanimanja koja su godinama bila zapostavljena sada postaju među najtraženijim i najplaćenijim.
Dovoljan je brz pogled na oglase za posao: trgovci najčešće rade za minimalnu platu od oko 1.000 KM, dok kvalifikovani majstori danas bez problema zarađuju između 2.000 i 3.000 KM. Frizeri, u zavisnosti od iskustva i broja klijenata, često prelaze prosječnu platu u BiH, koja se kreće oko 1.500 KM, javlja N1.
Time se stvara potpuno nova realnost ona u kojoj diploma više nije garancija dobre zarade. Poslovi koji su nekada smatrani “sigurnim putem” ka stabilnoj karijeri sve češće gube tu prednost, dok zanati i uslužne djelatnosti preuzimaju primat.
Iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH objašnjavaju da je ključ ovog fenomena jednostavan: odnos ponude i potražnje. Kako ističu, visina plate danas sve manje zavisi od formalnog obrazovanja, a sve više od toga koliko je određeno zanimanje traženo na tržištu.
Problem je dodatno produbljen dugogodišnjim zanemarivanjem strukovnog obrazovanja. Generacije mladih bile su usmjeravane ka fakultetima, dok su zanati ostajali po strani. Rezultat toga danas je vidljiv, nedostatak kvalifikovanih majstora, građevinskih radnika, kuhara, vozača i drugih ključnih zanimanja.
Upravo taj manjak radne snage doveo je do rasta plata u ovim sektorima. Kada je broj radnika ograničen, a potreba za njihovim radom velika, cijena rada prirodno raste – što se danas jasno vidi u praksi.
Na sve to dodatno utiču i demografski trendovi, kao i odlazak radnika u zemlje Evropske unije. Sve manje ljudi ostaje da radi u BiH, što dodatno povećava vrijednost onih koji posjeduju tražene vještine.
Zbog toga mnogi stručnjaci smatraju da se nalazimo na prekretnici trenutku kada će se percepcija zanimanja morati promijeniti. Zanati više nisu “rezervna opcija”, već postaju ključni stub ekonomije.
