Počinje kao naizgled bezazlena ljetna viroza. Visoka temperatura do 39 °C, grlobolja, glavobolja, smanjen apetit i opća slabost simptomi su koje većina ljudi pripisuje običnoj prehladi ili gripi. Kod poliomijelitisa to je najčešći početni oblik bolesti i javlja se kod velike većine zaraženih, čak i do 95 posto slučajeva.
Virus se najčešće širi fekalno-oralnim putem, najčešće zbog loše higijene ruku ili kontaminirane hrane i vode. U tim slučajevima izaziva tzv. abortivni poliomijelitis, koji je blag i kratkotrajan. Nakon nekoliko dana dolazi do potpunog oporavka, a mnogi ni ne znaju da su bili zaraženi poliovirusom. Najvećem riziku izložena su dojenčad i mala djeca, a infekcije su češće tokom ljetnih i jesenskih mjeseci. Ipak, kod manjeg broja oboljelih ova prva faza je samo uvod u znatno teži tok bolesti.
Ljetna viroza
Kod oko jedan do pet posto simptomatskih infekcija, nakon kratkog poboljšanja i pada temperature, bolest ulazi u drugu, opasniju fazu. Ovaj dvofazni tok, s kratkim periodom prividnog oporavka, znak je da je virus prodro u centralni nervni sistem. Tada se razvija neparalitični poliomijelitis, poznat i kao aseptični meningitis.
Simptomi se ponovo vraćaju, ali mnogo jače nego ranije. Glavobolje postaju intenzivne, javlja se ukočenost vrata, leđa i udova, kao i jaki bolovi u mišićima i grčevi. Za razliku od najtežeg oblika bolesti, u ovoj fazi nema slabosti mišića niti paralize.
Analiza likvora može pokazati povišen broj bijelih krvnih stanica i znakove upale, što potvrđuje aseptični meningitis. Također se mogu raditi brisevi grla i analiza stolice radi izolacije poliovirusa.
Druga faza
Postavljanje tačne dijagnoze je ključno kako bi se isključile druge bolesti sa sličnim neurološkim simptomima. Zlatni standard je lumbalna punkcija, kojom se uzima uzorak cerebrospinalne tečnosti koja okružuje mozak i kičmenu moždinu. Iako neprijatna, ova procedura daje ključne informacije i pomaže da se isključe teži oblici bolesti.
Liječenje je isključivo simptomatsko, jer ne postoji specifičan lijek protiv virusa. Terapija uključuje mirovanje, lijekove za snižavanje temperature i analgetike za ublažavanje bolova. Topli oblozi mogu pomoći kod mišićnih bolova.
Prognoza za ovaj oblik bolesti je uglavnom dobra. Iako simptomi mogu biti izraženi i iscrpljujući, oporavak se najčešće događa u roku od dva do deset dana i ne ostavlja trajne posljedice. Ovaj oblik bolesti ostaje važan podsjetnik na značaj prevencije i vakcinacije, koja jedina efikasno sprječava razvoj najtežeg, paralitičkog oblika dječje paralize.
