Likvidacija ruskog general-potpukovnika Fanila Sarvarova u eksploziji automobila-bombe ispred njegove stambene zgrade, nedaleko od Moskve, predstavlja ozbiljan sigurnosni udarac za Kremlj i signal da se rat u Ukrajini sve otvorenije prelijeva i na rusku teritoriju.
Eksplozija u Moskvi
Sarvarov je poginuo u eksploziji koja se dogodila ispred stambenog kompleksa, oko 16 kilometara od Kremlja. Prema navodima ruskih vlasti, eksplozivna naprava bila je skrivena u skuteru parkiranom ispred zgrade. Predsjednik Vladimir Putin ovaj incident je ocijenio kao “veliku grešku” sigurnosnih službi, piše Sky News.
Ubijeni general bio je visoko rangirani oficir i načelnik Uprave za operativnu obuku Generalštaba ruske vojske. Na toj funkciji bio je zadužen za pripremu snaga za buduća raspoređivanja, a tokom karijere služio je i u Čečeniji i Siriji.
Za napad zasad niko nije preuzeo odgovornost, ali u Moskvi vlada uvjerenje da iza likvidacije stoji Ukrajina. Takve sumnje nisu nove, s obzirom na to da je Kijev i ranije priznao izvođenje sličnih operacija na ruskom tlu.
Prošle godine Ukrajina je preuzela odgovornost za ubistvo general-potpukovnika Igora Kirilova, za kojeg je tvrdila da je naredio upotrebu hemijskog oružja protiv ukrajinskih snaga.
Sarvarov je samo jedan u nizu visokih ruskih vojnih zvaničnika koji su posljednjih mjeseci ubijeni u napadima unutar Rusije. U aprilu je general-potpukovnik Jaroslav Moskalik poginuo u eksploziji automobila u gradu nedaleko od Moskve, dok je prije dva mjeseca u Sibiru u sličnom napadu ubijen ruski komandant optužen za ratne zločine.
Trenutak napada
Iako nije jasno zašto je upravo Sarvarov bio meta, analitičari navode da su njegov čin i relativna dostupnost mogli igrati ključnu ulogu. Posebnu pažnju privlači i trenutak napada, koji je uslijedio ubrzo nakon mirovnih razgovora američkih i ruskih zvaničnika održanih u Miamiju.
Tokom tih susreta, izaslanik Kremlja Kiril Dmitrijev razgovarao je s američkim zvaničnicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
U prošlosti je Ukrajina ovakve napade koristila kako bi, simbolički i psihološki, približila rat ruskoj javnosti i pokazala da Moskva nema potpunu kontrolu nad sigurnosnom situacijom. Ovoga puta, smatraju analitičari, napad može imati i diplomatsku dimenziju, kao pokušaj Kijeva da oslabi poziciju Moskve u pregovorima.
Dok Kremlj nastoji uvjeriti Vašington da je ruska pobjeda neizbježna i da je daljnja podrška Ukrajini besmislena, Kijev nastoji poslati suprotnu poruku – da je i dalje sposoban za udare i da Rusija nije sigurna ni unutar vlastitih granica.
Uklanjanje visokih vojnih zvaničnika unutar Rusije, poručuju izvori bliski ukrajinskoj strani, jedan je od načina da se ta poruka pošalje Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima.