KORAK ISPRED SVIH: Ova zemlja se decenijama spremala za energetski potres koji sada pogađa svijet
Dok se azijske zemlje bore s velikim problemima zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca nakon američko-izraelskog napada na Iran 28. februara, ispostavilo se da je naftni šok bitno manje pogodio Kinu.
Iako je i dalje najveći svjetski uvoznik energije, Kina ima ogromne zalihe nafte. S intenzivnim poticajima za obnovljive izvore energije, Kina je pod vodstvom Xi Jinpinga u međuvremenu stvorila industriju koja se uglavnom napaja domaćom energijom, često iz obnovljivih izvora, uz veliki udio e-automobila iz vlastite proizvodnje.
Dok se Amerika pod Donaldom Trumpom ponovo snažno okrenula fosilnim gorivima, ukidajući poticaje za obnovljive izvore energije i električna vozila, Kina je učinila još snažniji zaokret prema zelenoj energiji. Kineski lider Xi Jinping pokrenuo je veliku reformu kineske ekonomije s ciljem da je osigura od svjetskih energetskih kriza.
Pokrenuli su ogromne projekte obnovljivih izvora energije vjetra i sunca, uložili u sve dublje naftne bušotine i sklopili niz sporazuma s trećim zemljama, baš kako bi smanjili ovisnost o uvoznom gorivu i zaštitili se od vanjskih šokova, prenosi američki CNN.
Rizik ovisnosti
Najkasnije od 90-ih, kada su postali neto uvoznici energije, Kinezi su svjesni da im ovisnost o nafti s Bliskog istoka može biti opasno ranjiva tačka, navodi Jutarnji list.
Kako bi smanjila ovisnost o pomorskim rutama, Kina je posljednjih decenija sagradila skupe naftovode i plinovode kojima dobavlja energente iz Srednje Azije, Rusije i Mjanmara.
Diverzificirala je svoje izvore, a nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., kada se ruska nafta našla pod zapadnim sankcijama, Rusija joj je postala glavni izvor nafte.
Širom Kine postavljaju se velike solarne elektrane i vjetroelektrane, a kineske tvornice razvile su proizvodnju jefinih baterija, pa brzo raste udjel električnih automobila na cestama. Više od polovice novih vozila čine električna vozila i hibridi. To je smanjilo potražnju za naftom za više od milion barela dnevno, prema studiji Rhodium Grupe iz 2025.
Našli rješenje
Prije smo se brinuli za energetsku sigurnost Kine, ali sada znamo da imamo održivo rješenje, rekao je za CNN Lin Boqiang, dekan Kineskog instituta za studije energetske politike na Univerzitetu Xiamen.
"Imamo obnovljive izvore energije, imamo električna vozila, a kada cijene nafte porastu, ta su vozila sve konkurentnija. Bez 20 godina ulaganja, sve to ne bismo imali", ističe Lin Boqiang.
Dok planiraju ambiozne projekte brana na planinskom području zapadne Kine, trećina svih hidroenergetskih kapaciteta svijeta odnosi se na Kineze. Peking također mnogo ulaže u istraživanje energetskih izvora budućnosti, poput nuklearne fuzije i zelenog vodika.
Više od polovice novih vozila u Kini su električna vozila i hibridi (Foto: Profimedia)
Danas je Kina svjetski lider u proizvodnji obnovljive energije - dobiva tri puta više energije vjetra i sunca od SAD-a i Indije, prema podacima kompanije Global Energy Monitor. Udio obnovljivih izvora energije brzo se širi, s ciljem da jednog dana nadvladaju ugljen. No, od ugljena Kinezi još ne odustaju.
Nakon što je Trumpov napad na Iran digao svjetske cijene nafte, kineska vlada intervenirala je kako bi ublažila porast cijena benzina i dizela. Državne rafinerije dobile su dozvolu za korištenje komercijalnih rezervi nafte, izvijestio je Bloomberg 10. aprila. Nije Kina imuna: ona je i dalje najveći svjetski kupac nafte i plina, piše New York Times, a tri četvrtine svoje nafte uvozi.
Gomilanje rezervi
Godinama su se pripremali za rat na Bliskom istoku. Prema službenim podacima, lani je uvoz sirove nafte porastao 4,4 posto, a potrošnja 3,6 posto. Milijarde dolara izravnih subvencija proizvođačima električnih vozila i stotine milijardi uložene u obnovljive izvore energije na kraju su se isplatile. Dvije godine zaredom pada potražnja za rafiniranom naftom, benzinom i dizelom, navodi NYT.
Oko 38 posto nafte i 23 posto ukapljenog prirodnog plina koji obično prolazi kroz Hormuški tjesnac namijenjeno je kineskim lukama, prema podacima analitičara Nomure. Ukupno kroz Hormuz prolazi polovica kineskog uvoza nafte i šestina prirodnog plina. Ali Kina ima i velike zalihe. Procjenjuje se da ima višemjesečne zalihe sirove nafte, navodi CNN. Analitičari Kplera procjenjuju ih na oko 1,3 milijarde barela, što je dovoljno za tri mjeseca potrošnje.
Luka Qingdao u kineskoj istočnoj provinciji Shandong (Foto: Afp)
Prema kineskim analitičarima, druga najveća ekonomija svijeta uvozi samo 15 posto potrebne energije. Međutim, čak 70 posto nafte u Kini je iz izvoza, kao i 40 posto prirodnog plina, dok državni energetski divovi postavljaju bušotine u pustinjama i kopaju ispod morskog dna u potrazi za novim izvorima nafte i plina.
Kinezi su se dugo pripremali za različite scenarije, pa i one najgore. Zato ne odustaju od fosilnih goriva. Kad su 2018. porasle trgovinske napetosti sa SAD-om u prvom mandatu Donalda Trumpa, Xi Jinping je pozvao kineske energetske divove da obnove proizvodnju nafte i plina. I sada Kinezi razmišljaju dugoročno.
Nisu odustali od izvoza rafinirane nafte kako bi njima ostalo više. Smanjili su izvoz, ali ga nisu zabranili, prenijela je agencija Reuters. U martu su smanjili izvozne pošiljke pa ih dodatno smanjili u aprilu, na šestinu količine izvezene prošle godine u tom razdoblju u Vijetnam, Indoneziju, Maleziju, Australiju, Filipine i druge zemlje.
