Nakon što su Iran i Sjedinjene Američke Države u nedjelju postigli novi mirovni sporazum, postavljaju se pitanja o ukidanju sankcija i dugogodišnjih ograničenja prema Teheranu.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je da je sporazum s Iranom finaliziran te da je odobrio ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i ukidanje američke pomorske blokade.
Objava je izazvala brze diplomatske reakcije evropskih saveznika, pri čemu su Velika Britanija, Njemačka i Italija poručile da će nastaviti blisko sarađivati s Washingtonom, Teheranom i regionalnim partnerima kako bi se održao zamah ka dugoročnom rješenju.
Također su signalizirali spremnost za ublažavanje relevantnih sankcija ako Iran poduzme "jasne i provjerljive korake" u vezi sa svojim nuklearnim programom, naglašavajući u zajedničkom saopćenju da ta zemlja nikada ne smije "nabaviti nuklearno oružje".
Prema iranskom nacrtu sporazuma koji je objavila novinska agencija Mehr, okvir uključuje suspenziju sankcija na izvoz iranske nafte, petrokemikalija i srodnih proizvata, kao i odredbe koje Teheranu omogućavaju pristup finansijskim prihodima od prodaje.
Nacrt također predviđa oslobađanje oko 24 milijarde dolara zamrznute iranske imovine tokom početnog 60-dnevnog pregovaračkog perioda, pri čemu bi polovina sredstava bila odblokirana prije početka završnih pregovora.
Konačni sporazum uključivao bi potpuno ukidanje američkih primarnih i sekundarnih sankcija, kao i ukidanje relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i Upravnog odbora Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Iako zvanični detalji o ublažavanju sankcija još nisu objavljeni, američke sankcije protiv Irana trenutno obuhvataju više oblasti, uključujući izvoz nafte, bankarstvo, pomorski sektor, vojne aktivnosti i programe povezane s nuklearnim razvojem.
Prema američkoj vladi, ograničenja prema Iranu postoje još od 1979. godine – blokirana je imovina iranske vlade u SAD-u, zabranjena je sva trgovina s Iranom te su zabranjeni strana pomoć i prodaja oružja.
SAD tvrdi da su njihove sankcije "najopsežniji i najobuhvatniji skup sankcija" koje primjenjuju prema bilo kojoj zemlji, pri čemu su hiljade osoba, uključujući iranske i neiranske državljane, pod sankcijama.
Pored primarnih sankcija, SAD primjenjuju i sekundarne sankcije koje ciljaju kompanije i pojedince izvan SAD-a koji posluju s Iranom.
Sankcije na naftu i energiju
Najznačajnija ograničenja pogađaju iranski naftni sektor, koji je glavni izvor deviznih prihoda zemlje.
Godine 2012. tadašnji predsjednik Barack Obama uveo je najstrožije sankcije protiv iranske naftne industrije, uključujući izvoz sirove nafte, brodarske mreže, osiguravajuće kuće i strane subjekte koji kupuju ili transportuju iransku naftu.
Godine 2024. donesen je zakon SHIP Act, kojim su uvedene sankcije protiv stranih osoba koje svjesno transportuju, prerađuju ili na drugi način posluju s naftom i naftnim derivatima iz Irana.
Od početka rata s Iranom 28. februara, SAD su uvele niz dodatnih mjera usmjerenih na energetski sektor, uključujući sankcije protiv brodova uključenih u transport nafte na svjetska tržišta.
Finansijska ograničenja i zamrznuta imovina
Još 1995. godine američki predsjednik Bill Clinton uveo je sveobuhvatnu zabranu američkih investicija i trgovine s Iranom.
Zbog sankcija, Iran je u velikoj mjeri isključen iz globalnog finansijskog sistema, posebno nakon mjera protiv Centralne banke Irana iz 2012. godine.
Iranski zvaničnici više puta su isticali pristup zamrznutim sredstvima kao ključni cilj pregovora.
Procjenjuje se da ukupna vrijednost zamrznute iranske imovine u inostranstvu prelazi 100 milijardi dolara.
Ublažavanje sankcija moglo bi uključivati povratak u međunarodne bankarske tokove, olakšavanje prekograničnih transakcija i oslobađanje tih sredstava.
Pomorstvo i trgovina
Američke sankcije obuhvataju i druge sektore iranske ekonomije, poput brodarstva, građevinarstva, rudarstva, tekstila, automobilske industrije i proizvodnje.
Godine 2019. uvedene su sankcije na sektor metala i minerala, dok su 2020. dodatno proširene na građevinarstvo i druge industrije.
Zapadne sankcije također pogađaju iranske brodarske kompanije, luke i logističke mreže, što otežava izvoz i uvoz, uključujući i robu koja nije povezana s naftom.
Ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i moguće ukidanje pomorskih ograničenja istaknuti su kao važni koraci nakon objave sporazuma.
Sankcije povezane s nuklearnim programom
Od 2005. godine SAD uvode sankcije pojedincima i organizacijama povezanim s nuklearnim programom i razvojem balističkih projektila u Iranu.
Sankcije uključuju i zabrane trgovine oružjem, kao i mjere protiv dijelova iranske vlasti, uključujući Revolucionarnu gardu.
Sporazum iz 2015. godine (JCPOA) privremeno je ublažio nuklearne sankcije, ali su one ponovo uvedene nakon povlačenja SAD-a iz sporazuma.
Ipak, i dalje postoje značajne razlike između Washingtona i Teherana o obavezama Irana – dok američka strana govori o mogućem ograničavanju nuklearnog programa, iranski zvaničnici tvrde da o tim pitanjima tek treba pregovarati u posebnoj fazi.
