Klizišta ponovo prijete Loparama: Kiše aktivirale desetine lokacija i ugrozile kuće i puteve

Obilne i dugotrajne padavine koje su početkom aprila pogodile sjeveroistočnu Bosnu i Hercegovinu ponovo su aktivirale klizišta na području opštine Lopare. Brdski tereni, već poznati po nestabilnoj geološkoj strukturi, ponovo su postali rizične zone u kojima se zemlja pokreće, putevi pucaju, a pojedina domaćinstva ostaju odsječena.

Na više lokacija prijavljena su nova ili reaktivirana klizišta, posebno u padinskim i ruralnim dijelovima opštine, gdje voda najbrže prodire u tlo. Lokalni putevi u pojedinim selima su oštećeni ili djelimično neprohodni, dok se u nižim zonama bilježi zadržavanje vode i natapanje zemljišta, što dodatno povećava rizik od novih pomjeranja tla.

Problem klizišta u Loparama nije nov. Ova lokalna zajednica već decenijama živi sa posljedicama nestabilnog tla, a istorijski podaci pokazuju da su ranije nepogode aktivirale i više stotina klizišta u kratkom vremenskom periodu, uz značajna oštećenja kuća, puteva i zemljišta.

“Svake godine, kada kiše traju duže od nekoliko dana, dolazi do aktivacije klizišta i onih koja su ranije bila aktivna, ali i novih. Ove godine imali smo desetine lokaliteta, a procjenjena šteta iznosi oko 250.000 KM. Uglavnom se radi o štetama na putnoj infrastrukturi, odronima, pojavama pukotina u asfaltu, ali ima i šteta na voćnjacima. Obišli smo sve lokacije, procijenili štetu i sada čekamo stabilizaciju vremena, jer je teren i dalje svakodnevno u manjoj mjeri aktivan. Nakon toga ćemo krenuti u konkretne sanacije  na pojedinim mjestima biće potrebno izgraditi potporne zidove, dok će se na drugim raditi stabilizacija terena šipovima ili drugim tehničkim rješenjima.Uglavnom, najveći dio štete nastale ove godine biće saniran u narednih mjesec dana”, kaže za BUKU načelnik opštine Lopare Rado Savić

Posljednje padavine u zadnjih nekoliko dana samo su nastavile taj ciklus. Nakon višednevne kiše, u brdskim dijelovima dolazi do zasićenja tla vodom, što dovodi do njegovog pomjeranja niz padine. U nekim slučajevima, klizišta ugrožavaju i lokalne saobraćajnice, prekidajući veze između sela i centra opštine. Stručnjaci i službe upozoravaju da je kombinacija reljefa, nekontrolisane gradnje, promjena u korištenju zemljišta i sve češćih ekstremnih padavina ključni faktor koji povećava rizik. Kada se tlo jednom destabilizuje, svaka nova kiša može ponovo aktivirati iste zone.

” Uputili smo zahtjev u opštinu 31. marta i načelnik je stupio u kontakt sa šumskim gazdinskom šumarstva Lopare da bi obezbijedili bagremovu građu, tačnije šipove. I mi smo 14. aprila napravili radnu akciju da sasjećemo šipove i da te iste šipove izvezemo na područje koje je ugroženo.  Oni će biti tamo do brda pobodeni u zemlju, u dva reda, poredani u “cik-cak”. To već znaju ovi ovde u selu koji imaju iskustvo sa time. I mi se nadamo da će tim načinom, kada to uradimo, dalji odron biti zaustavljen. Tako da smo taj problem djelimično rješili. Inače, ova usjelina, ako nam prekine ovaj put, onda ostaje odsječeno 50 domaćinstava Vakufa koji svaki dan ovaj put koriste. I plus 10 domaćinstava iz Gurnjeg Mačkovca”, kaže za BUKU mještanin Svetozar Gavrić.

Ono što dodatno otežava situaciju jeste činjenica da se klizišta često pojavljuju u blizini stambenih objekata i lokalnih puteva, što direktno utiče na svakodnevni život stanovništva. U pojedinim selima ljudi žive u stalnom oprezu  ne samo zbog trenutnih padavina, nego i zbog straha da bi se tlo moglo ponovo pokrenuti.

“Nama je nakon poplava 2014, godine klizište krenulo da urušava kuću i stambene objekte. Morali smo se iseliti. Sada na ovom području gdje smo obrađivali zemlju, ponovo, zbog obilnih padavina, dolazi do pomjeranja tla. Trenutno najveće štete imamo na usjevima ,ali i na voću na koje su niske temperature i padavine ostavile traga, te očekujemo prinos manji i do 50%”, kaže za BUKU Miladin Maksimović.

Iako se nakon svake veće kiše rade privremene sanacije i hitne intervencije, dugoročno rješenje ostaje složeno i skupo. Potrebne su detaljne geološke analize, stabilizacija terena i infrastrukturalne mjere koje prevazilaze mogućnosti lokalnih budžeta.U međuvremenu, klima ne ide na ruku. Sve češći intenzivni pljuskovi u kratkom vremenskom periodu znače da se tlo ne uspijeva oporaviti između dvije kišne epizode, pa se rizik od novih klizišta iz godine u godinu povećava.

“Na nekoliko kuća pojavile su se pukotine. Kuće za sada nisu ugrožene, ali sama činjenica da je klizište došlo nadomak kuća a padavine su česte, dovodi u pitanje šta bi se moglo dalje dogoditi. Tako da moramo stalno biti na oprezu”, kaže za BUKU Gavrić. 

Za stanovnike Lopara, klizišta su postala dio realnosti  isto kao i sezonske poplave i oštećeni putevi. Ono što je nekada bilo izuzetak, danas je ponavljajući obrazac koji prati svaku jaču kišu.

“Nema šta, nama je živjeti i prilagođavati se. Lokalna zajednica nam izlazi u susret a i mi mještani se organizujemo, pomažemo se međusobno, pokušavamo premostiti štete i naučiti živjeti sa tim”, kaže Maksimović.