Kineski “kanal kroz Balkan”: Plan koji mijenja karte u regionu
Kina planira mega-projekat kanala koji bi Egejsko more, preko rijeka Morave i Vardara, povezao s Dunavom i tako skratio put kineske robe za skoro 1.000 kilometara. Ideja je da se teret iz luke Solun riječnim putem podigne prema sjeveru i uključi u dunavski plovni put ali ključni izazov nisu samo milijarde dolara i ogromni zahvati u prirodu, nego i politika.
Prema kineskom prijedlogu, kanal bi bio dio inicijative „Pojas i put“ i koristio postojeće riječne tokove Morave u Srbiji te Vardara/Axiosa kroz Sjevernu Makedoniju i Grčku, uz nove kanalske dionice i masovno produbljivanje i proširivanje korita. Time bi se dobila alternativa turskim moreuzima, što u Pekingu vide kao stratešku prednost, a u Ankari kao prijetnju utjecaju i prihodima od prometa kroz Bosfor i Dardanele.
Za projekat vrijedan oko 17 milijardi dolara neophodna je uska regionalna saradnja – prije svega Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Grčke – što je, s obzirom na otvorena politička pitanja, jedan od najvećih kamena spoticanja. Osim geopolitičkih odnosa, stručnjaci upozoravaju i na potencijalno ogromne ekološke posljedice: promjene riječnih ekosistema, rizik od poplava, kao i moguće preseljenje zajednica duž planirane trase.
Kineski partneri su, prema dosadašnjim informacijama, završili studije izvodljivosti i tvrde da je projekat tehnički ostvariv, a razgovori s balkanskim državama se nastavljaju. Ipak, konačna odluka neće zavisiti samo od ekonomskih računica, već i od spremnosti regiona i Evropske unije da prihvate kanal koji bi trajno promijenio trgovinske i političke tokove između Azije i Evrope.