KINA KOPA KANAL KROZ SRBIJU: Balkan na ivici geopolitičkog zemljotresa (VIDEO)
Kina planira da iskopa kanal kroz Balkan, kojim bi Egejsko more – preko rijeka Morave i Vardara – povezala sa Dunavom i tako skratila udaljenost za transport kineske robe za skoro 1.000 kilometara. Ipak, projekat se suočava sa više izazova, a ključni je potreba za saradnjom Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Grčke. Također, Turska se protivi ovoj ideji, jer bi završetkom kanala većina brodova prestala koristiti turske moreuze.
Kina je prije nekoliko godina predložila veliki projekat, kao dio inicijative "Pojas i put" vrijedne oko 3 biliona dolara. Plan je da se izgradi sistem kanala koji bi povezao Egejsko more sa Dunavom, prateći tok rijeka Vardar/Aksios i Morava.
Time bi se formirao ključni evropski plovni put koji bi skratio rute iz Azije tako što bi zaobišao turske moreuze. Međutim, to bi zahtijevalo obimne inženjerske radove i ogromno finansiranje, uz studije izvodljivosti koje su u toku i pregovore sa Srbijom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom i Grčkom.
Ključni detalji predloženog kanala:
Ruta: Kanal bi povezao rijeku Dunav s Mediteranom, odnosno Egejskim morem kod Soluna, koristeći rijeke Moravu u Srbiji i Vardar/Aksios u Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj.
Prednosti: Skraćuje vrijeme i troškove transporta, nudi alternativu Bosforu, unapređuje balkanske tranzitne ekonomije i Kini daje strateški pristup evropskoj trgovini.
Inženjering: Zahtijeva velika iskopavanja i jaružanje, proširenje korita rijeka i gradnju novih dijelova kanala.
Status: Studije izvodljivosti koje je završila kompanija China Gezhouba Group potvrđuju održivost projekta, dok razgovori Kine i balkanskih zemalja i dalje traju.
Kontekst: Projekat se uklapa u širu kinesku strategiju izgradnje alternativnih trgovačkih ruta (poput „Srednjeg koridora“) kako bi se smanjila zavisnost od tradicionalnih pomorskih "uskih grla".
Izazovi i pitanja koja se otvaraju:
Troškovi i obim: Riječ je o ogromnom poduhvatu koji zahtijeva izuzetno velika ulaganja.
Geopolitički uticaj: Projekat bi mogao promijeniti regionalne odnose snaga, oslabiti značaj Turske i potencijalno povećati kineski uticaj na Balkanu.
Ekološki problemi: Preoblikovanje riječnih ekosistema i mogućnost preseljenja lokalnih zajednica.
Evropske integracije: Postavlja se pitanje odnosa balkanskih država prema EU, u odnosu na moguće jače povezivanje s Kinom.
Ideja stara dva stoljeća
Zamisao o povezivanju Mediterana s Dunavom potiče još iz 1840-ih, piše N1 BiH.
Godine 1907. Sjedinjene Američke Države su formirale inženjersku komisiju koja je razmatrala mogućnost realizacije ovog projekta. Međutim, Balkanski ratovi (1912–1913), Prvi i Drugi svjetski rat, kao i Hladni rat, odgodili su ga na neodređeno.
Danas ulaz iz Mediterana u Crno more kontroliše Turska, pa bi svaki ovakav plan morao proći kroz odobrenje Ankare. Zato se Solun vidi kao idealna ulazna tačka za povezivanje sa Dunavom i ostatkom kineske trgovačke rute preko kanala.
Takav potez bi neizbježno umanjio geopolitičku moć Turske u Mediteranu, dok bi Grčkoj dao značajnu prednost kao međunarodnom brodarskom i logističkom čvorištu.