„Karota“ najbolji roman 2025: NIN-ova nagrada Darku Tuševljakoviću

BEOGRAD – Dobitnik NIN-ove nagrade kritike za najbolji roman godine objavljen u 2025. godini na srpskom jeziku je Darko Tuševljaković za roman „Karota“ („Laguna“), saopšteno je danas u Kolarčevoj zadužbini.

Odluku o laureatu NIN-ove nagrade doneo je žiri u sastavu Aleksandar Jerkov (predsjednik), Adrijana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković.

„Odluka je u završnici rasprave doneta jednoglasno“
„Na završnoj sjednici NIN-ovog žirija održanoj 19. januara na Kolarčevom narodnom univerzitetu, žiri u sastavu Aleksandar Jerkov (predsjednik žirija), Jelena Mladenović, Adrijana Marčetić, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković, poslije intenzivnog razmatranja svih naslova koji su bili u najužem izboru, donio je odluku da 72. NIN-ova nagrada pripadne romanu „Karota“ Darka Tuševljakovića u izdanju Lagune. Između naslova koje je žiri smatrao ravnopravnim, roman ovog zrelog pisca nagradu je dobio jer je, između ostalog, jednu veliku traumu pretvorio u pitanje dostojno Sfinge, ukrštajući istorijske dileme sa složenim psihoanalitičkim poniranjima. Ispripovijedana između mita, savremenosti i sjećanja, pri čemu na mitskoj osnovi izrasta priča o stradanju pojedinca i kolektiva, „Karota“ ukršta misteriju i tragediju. Napor da se pronađe ponešto drugačiji ugao svjedočenja dao je jedno veoma čitljivo, ali istovremeno i zagonetno djelo. Odluka je u završnici rasprave doneta jednoglasno“, saopštio je žiri.

Darko Tuševljaković je ranije u intervjuu za NIN o svom romanu rekao da je inicijalna kapisla bila pomisao da su ljudi koji su silom prilika mijenjali lokacije zapravo svaki put započinjali život iz početka.

„Želio sam da se priča oslanja na iskustvo, ali da se odvoji od ispovijednog, da u tom smislu prati postupak koji sam i ranije primjenjivao, a to je da se doživljeno provuče što podrobnije kroz unutrašnje filtere, jer se tako ono preobražava u nešto novo i neočekivano. Inicijalna kapisla je, mislim, bila pomisao da su ljudi koji su silom prilika mijenjali lokacije zapravo svaki put započinjali život iz početka. Od toga se, postepeno, razvila priča o Karoti i Zadru kojom sam bio zadovoljan“, rekao je Tuševljaković u intervjuu za NIN nakon što se njegov roman našao u najužem izboru za NIN-ovu nagradu.

U najkraćem, roman „Karota“ je priča o petorici dječaka koje je život zapljusnuo događajima i odnosima zbog kojih ni dan-danas neki nisu u stanju da oproste. Sebi ili drugima.

Djetinjstvo junaka Davora mirisalo je na Jadransko more, Zadar, doduše i na paljevinu... Mnogo godina kasnije u Beogradu, njegov život biva obilježen mutnim sjećanjem na nekadašnje drugove, pitanjima, potragom za odgovorima koji ga nužno vode u prošlost, novim značenjima koja dobijaju nekadašnja zbivanja...

Prema riječima Jovice Aćina, „Karota“ plijeni pričanjskom umećnošću, zapletom, likovima, opisima, temom o zlu i dobru u nama i drugima…

Odlomak iz knjige „Karota“
„Djeca su se igrala i nisu ništa znala. Mi smo bili ta djeca. Nismo znali da nam ispod nogu tnja vulkan koji će nas rasuti poput pepela“, napisao je negdje u sredini romana „Karota“ Darko Tuševljaković („Laguna“).

Na konkurs za 72. NIN-ovu nagradu za roman godine u redakciju je stiglo 195 naslova. Žiri je prethodno, krajem decembra, u širem izboru izabrao 39 romana, a potom je izbor početkom januara sveden na 13 romana.

U najužem izboru najprestižnije književne nagrade u Srbiji našlo se šest romana, a to su (po redoslijedu pristizanja u redakciju NIN-a):

„Karota“ Darka Tuševljakovića („Laguna“),

„Balada o ubici i ubici i ubici“ Dalibora Pejića („Geopoetika“),

„Frau Beta“ Laure Barne („HERAedu“),

„Besmrtne ludosti gospođe Kubat“, Milan Tripković („Akademska knjiga“, Novi Sad),

„Razgovori s vješticom“ Vladimira Vujovića („Sumatra“) i

„Opatija Svetog Vartolomeja“ Miloša Perišića („No rules publishing”).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.