Kroz brojne izložbene projekte, Memorijalni centar Srebrenica godinama čuva istinu o genocidu i vraća identitet njegovim žrtvama. Umjesto da ostanu samo broj u statistici, žrtve kroz lične predmete, fotografije i svjedočanstva ponovo dobijaju ime, lice i životnu priču.
Jedna od najpotresnijih stalnih postavki je "Crna soba – Lične priče", otvorena 2007. godine, u kojoj je izloženo 20 predmeta pronađenih u masovnim grobnicama. Svaki predmet svjedoči o jednom prekinutom životu i podsjeća da iza svake žrtve stoji čovjek sa svojom porodicom, snovima i svakodnevicom.
Izložba "Neuspjeh međunarodne zajednice" prikazuje događaje koji su prethodili padu zaštićene zone Srebrenica u julu 1995. godine, ali i odgovornost međunarodne zajednice. Poseban segment posvećen je ličnoj priči dječaka Rijada Fejzića Rikija.
Mjesto očuvanja istine o genocidu. Memorijalni centar
Projekt "Memento" objedinjuje fotografije, predmete i svjedočenja preživjelih i porodica žrtava, čuvajući uspomene na njihove živote i borbu za opstanak. Neizostavan dio Memorijalnog centra su i fotografije Tarika Samaraha, koje su postale jedan od najupečatljivijih vizuelnih zapisa o genocidu i patnji majki Srebrenice.
Memorijalni centar razvio je i virtuelnu izložbu "Čitanje za Srebrenicu", u kojoj 150 učesnika iz različitih društvenih i etničkih sredina čita imena žrtava, naglašavajući važnost očuvanja njihovog dostojanstva.
Među najnovijim postavkama je "Facing Srebrenica: Pogledi iz opkoljenog grada", otvorena ove godine, koja kroz fotografije prikazuje svakodnevni život stanovnika opkoljene Srebrenice.
Posebno mjesto zauzima i novi digitalni arhiv fotografija žrtava, koji posjetiocima omogućava pretragu prikupljenih portreta, čime se osigurava da uspomena na svaku žrtvu bude trajno sačuvana za buduće generacije.
