Od 1. jula u Federaciji BiH novo povećanje penzija: Poznat i iznos mogućeg minimalca
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić najavio je novo povećanje penzija, koje bi trebalo stupiti na snagu od 1. jula ove godine.
Govoreći na skupu "Riječi, ne djela" u Srebreniku, istakao je da će ukupno povećanje penzija u Federaciji u ovoj godini dostići 17 posto.
Podsjetio je da su penzije već povećane od 1. januara za 11,2 posto, dok se od jula očekuje dodatni rast od oko pet posto, čime će biti ostvarena ranija najava o ukupnom povećanju tokom godine.
Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. najniža penzija iznosi 666,76 KM, zagarantovana 795,74 KM, dok najviša penzija iznosi 3333,79 KM. Osnovica za izračun najniže penzije iz člana 81., stav 2. zakona o izmjenama i dopuni Zakona o MIO (Službene novine Federacije BiH, broj: 6/26) za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. iznosi 724,36 KM.
Na osnovu navedenog, najniža penzija iznosi od 434,62 KM za staž kraći od 20 godina (60% osnovice) do 688,14 KM za 40 i više godina staža (95% osnovice), uz postepeno povećanje procenta i iznosa s dužinom penzijskog staža. Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.
Porodična penzija iza osiguranika te invalidska penzija za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. ne može biti niža od 90% prosječne penzije iz decembra 2025. usklađene u godini ostvarivanja prava, što iznosi 651,92 KM.
Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima (Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca, Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica te Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica), izmjenama navedenih zakona utvrđena je u iznosu od 666,76 KM.
Od 1. jula ovi iznosi bit će uvećani za oko 5 posto pa bi minimalna penzija mogla dostići iznos od 700 KM. Uprkos rastu, penzije u BiH su među najnižima u Evropi u odnosu na troškove života.
Dok penzioneri u Luksemburgu, Italiji ili Španiji od svojih državnih penzija mogu živjeti lagodno, oni na Balkanu i istoku Evrope doslovno se bore za preživljavanje.
Nedovoljna za život
Istraživanje kompanije Moorepay, objavljeno prošlog mjeseca, otkriva poraznu statistiku: u više od polovine evropskih zemalja državne penzije nisu dovoljne ni za pokrivanje osnovnih životnih troškova. Situacija u Bosni i Hercegovini posebno je alarmantna.
Prema podacima istraživanja, penzija u BiH pokriva tek 53% osnovnih troškova života (ne uključujući najamninu). To znači da prosječan penzioner u BiH ne može pokriti ni osnovne potrebe, poput hrane i režija, bez dodatne pomoći ili ušteđevine. Ni susjedne zemlje ne stoje mnogo bolje, iako su ispred BiH. U Crnoj Gori penzija pokriva 89% troškova.
U Hrvatskoj penzija pokriva 82% troškova, a u Sjevernoj Makedoniji penzija pokriva 61% troškova. Iako Srbija nije navedena u užem popisu, prati trend regije, gdje penzije rijetko dostižu prag dostojanstvenog života bez vanjske pomoći. Istraživanje jasno pokazuje geografsku podjelu Evrope, piše Večernji list.
Na sjeveru i zapadu penzije često dvostruko premašuju osnovne troškove. Apsolutni pobjednik je Luksemburg, gdje penzija pokriva nevjerovatnih 225% životnih troškova, ostavljajući penzionerima višak od gotovo 16.000 eura godišnje. Slijede Italija (210%) i Finska (208%).
S druge strane, na dnu se nalaze Gruzija (22%), Albanija (29%) i Ukrajina (29%), gdje penzija ne pokriva ni trećinu onoga što je čovjeku potrebno za puko preživljavanje.
