Koordinacija udruga i mjesnih zajednica HBŽ uputila je priopćenje za javnost u kojem oštro kritizira postupanje županijskih i federalnih institucija u slučaju proglašenja javnog interesa za izgradnju dalekovoda „Široka Draga“.
Iz Koordinacije tvrde kako je Vlada Federacije BiH, na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem, 6. veljače 2026. godine javnim interesom proglasila izgradnju priključnog dalekovoda 2x220 kV za VE „Široka Draga“, iako je, prema njihovim navodima, riječ o infrastrukturi koja primarno služi jednom privatnom energetskom projektu.
„Ne gradi se bolnica ili cesta. Ne ulaže se u infrastrukturu koja izravno poboljšava život lokalnog stanovništva”, navodi se u priopćenju.
Posebno ističu primjer mjesnih zajednica kroz koje bi dalekovod trebao prolaziti, navodeći kako neke od njih, poput Vinice, još uvijek nemaju riješeno pitanje pitke vode.
„Dok mještani čekaju cijevi za vodu, iznad njihovih glava prolazit će 220 kV javnog interesa”, poručuju iz Koordinacije.
U priopćenju se problematizira i sama koncesija za VE „Široka Draga“, potpisana 15. studenoga 2010. godine. Iz Koordinacije tvrde kako je koncesija dodijeljena u pravno spornom razdoblju, nakon što je Ustavni sud FBiH ranije stavio izvan snage tadašnji Zakon o koncesijama Kantona 10.
„Koncesija je, dakle, potpisana u razdoblju kada je zakon na temelju kojeg se dodjeljuje već bio poništen”, navodi se u priopćenju.
Sporna im je i razlika između ranije okolišne dokumentacije i kasnijeg projekta dalekovoda. Prema njihovim tvrdnjama, u okolišnoj dozvoli za VE „Široka Draga” spominjao se priključni dalekovod 2x110 kV prema postojećem dalekovodu Livno – Buško Blato, dok se sada govori o dalekovodu 2x220 kV prema Posušju.
„Koga briga za dozvole”, navode iz Koordinacije, ocjenjujući kako se u ovom slučaju okolišna dozvola tretira „više kao prijedlog nego kao obvezujući akt”.
Koordinacija tvrdi i kako priključni dalekovod nije uvršten u Prostorni plan Hercegbosanske županije kroz redovnu proceduru, nego amandmanom usvojenim na sjednici Skupštine HBŽ-a u srpnju 2023. godine.
„Bez propisane javne rasprave. Bez obveznog prethodnog mišljenja Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Bez usklađenosti s Prostornim planom Federacije”, navodi se u priopćenju.
Upozoravaju i na moguće okolišne posljedice projekta te navode kako se radi o prostoru iznimne hidrogeološke i krajobrazne vrijednosti, s mogućim prekograničnim učincima. Zbog toga postavljaju pitanje jesu li ispoštovane obveze iz Konvencije iz Espooa, koja se odnosi na procjenu utjecaja na okoliš preko državnih granica.
Posebne kritike upućuju i inspekcijskim tijelima, tvrdeći kako „nitko nije izvršio nadzor”, odnosno da su se nadležne institucije međusobno prebacivale bez suštinskog očitovanja o zakonitosti postupka.
U priopćenju se problematizira i Studija utjecaja na okoliš za priključni dalekovod. Iz Koordinacije tvrde kako su na javnoj raspravi održanoj u studenome 2024. godine brojni stručnjaci osporili kvalitetu dokumenta te da su u studiji pronađena tekstualna podudaranja s više od 100 izvora.
„Plagirana Studija nije odbijena. Naprotiv, postupak ocjene Studije unatoč probijenim rokovima i zakonskim odredbama i dalje traje”, navode iz Koordinacije.
Na kraju poručuju kako proglašenje javnog interesa, nakon svih prethodno navedenih spornih postupaka, otvara pitanje koristi li se državni instrument izvlaštenja u korist privatnog projekta.
„Legitimno se nameće pitanje: radi li se o javnom interesu ili o interesu koji je dobio javni pečat?”, zaključuju iz Koordinacije udruga i mjesnih zajednica HBŽ.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
