Izložba u čast Đuri Daničiću u Narodnoj biblioteci Republike Srpske
BANjALUKA - Izložba pod nazivom "Đura Daničić: lingvista, prevodilac, bibliotekar, profesor", Narodne biblioteke Srbije, biće otvorena 22. decembra sa početkom u 13 časova u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske.
Autori izložbe su Jelena Vitezović, Dušan Zlokolice i Mirjana Simoski, a postavka je osmišljena s ciljem da široj javnosti približi bogat i raznovrstan stvaralački opus Đure Daničića, jednog od najznačajnijih srpskih lingvista 19. vijeka.
Poznat prije svega po djelu "Rat za srpski jezik i pravopis", jednom od ključnih doprinosa pobjedi jezičke reforme Vuka Stefanovića Karadžića, kao i po prevodu Starog zavjeta, Daničić se bavio mnogim i raznovrsnim filološkim temama, prevodio je književna i lingvistička djela, pisao književne kritike i filološke tekstove, sakupljao leksikografsku građu i pisao rječnike, te priređivao srpska srednjovjekovna žitija.
Kao upravnik Narodne biblioteke u Beogradu i profesor na Liceju i Velikoj školi, uticao je na generacije studenata i na sam razvoj filoloških nauka u Srbiji. Njegov izuzetan naučni rad omogućio je da se srpski jezik uključi u tokove savremenog razvoja evropske lingvističke misli.
- Pre svega, album porodice Rakić, to je album fotografija koji je pripadao porodici pesnika, čuvenog i diplomate Milana Rakića, gde se nalaze fotografije ne samo članova porodice, nego i značajnih ličnosti iz tog vremena. Ima jedna fotografija, recimo, kneza Mihaila, kneginje Julije Obrenović. Tu je i fotografija koju smo iskoristili za naslovnu stranu kataloga i za uvodnu naslovnu stranu izložbe, jedna od malo ređih fotografija Đure Daničića. Takođe, izložili smo i faksimil jednog dopisa njegovog Popečiteljstvu prosveštenija tadašnjem, koji je uputio sa mesta bibliotekara, odnosno upravnika Narodne biblioteke - kaže koautorka izložbe Jelena Vitezović.
Ona dodaje da obično kada se pomene Daničićevo ime, prvo se sjetimo "Rata za srpski jezik i pravopis" s pravom, to jeste izuzetno djelo, pogotovo kada se uzme u obzir da ga je napisao u 22. godini života.
- Poneko se seti i Svetog pisma, to jest Daničićevog prevoda Starog zaveta. Međutim, želeli smo ipak da kroz knjige, upravo kroz dela koja je on objavio i dela koja su njegova, a objavljena ili posthumno ili objavljena kao reprinti, podsetimo javnost na to koliko je on zapravo učinio za srpski jezik i za razvoj srpske filologije i za postavljanje srpskog jezika u šire okvire evropske lingvistike - objašnjava Vitezovićeva.
Daničić se tokom karijere bavio sakupljanjem leksikografske građe, pisanjem rječnika i priređivanjem srpskih srednjovjekovnih žitija. Kao upravnik Narodne biblioteke u Beogradu i profesor na Liceju i Velikoj školi, uticao je na generacije studenata i na sam razvoj filoloških nauka u Srbiji. Njegov izuzetan naučni rad omogućio je da se srpski jezik uključi u tokove savremenog razvoja evropske lingvističke misli.
PREZIME
Daničić rođen je pod imenom Đurađ Popović, kao četvrti sin novosadskog sveštenika Jovana Popovića i Ane u Novom Sadu, 1825. godine.
Rano je ostao bez oca (1838), ali uspio je da se obrazuje zahvaljujući požrtvovanoj majci. Od četvorice braće, dvojica su poznati, Miloš Popović (urednik "Srpskih novina" i "Vidovdana") i Vasilije Popović. Svoje prezime zamijenio je 1847. prezimenom Daničić (po junaku iz narodne pjesme), kojim se potpisao na prvom svom naučno-polemičkom radu "Rat za srpski jezik i pravopis", i pri tom prezimenu je poslije stalno ostao. Tada je imao samo 22 godine i sa tim radom se uz novo prezime istakao u svijetu kulture.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.