Iran i IAEA sklopili sporazum: Evropljani upozoreni da uvođenje sankcija znači kraj svega
Sporazum, postignut između šefa Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaela Grossija i iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija na sastanku u Kairu, u načelu bi trebao utrti put potpunom nastavku inspekcija prekinutih vojnim napadima na iranska nuklearna postrojenja u junu.
Diplomati su, međutim, upozorili da se vrag krije u detaljima, a ni Grossi ni Araqchi nisu pružili nikakve detalje na zajedničkoj konferenciji za novinare o njihovom sporazumu koji pokriva ono što IAEA naziva "modalitetima" o tome kako se inspekcije mogu nastaviti.
"Danas u Kairu, (ja) sam se s iranskim ministrom vanjskih poslova... dogovorio o praktičnim modalitetima za nastavak inspekcijskih aktivnosti u Iranu. Ovo je važan govor u pravom smjeru", rekao je Grossi u isto vrijeme na konferenciji za novinare.
Sporazum dolazi u kontekstu stalne prijetnje evropskih sila da će ponovno uvesti široke sankcije protiv Irana koje su ukinute nuklearnim sporazumom iz 2015. između Irana i velikih sila.
Te evropske sile - Francuska, Velika Britanija i Njemačka, poznate kao E3 - pokrenule su takozvani proces "povratka" koji bi trebao trajati do kraja ovog mjeseca. Rekle su da će odgoditi njegov završetak samo ako Iran dopusti nastavak inspekcija, podnese račune za svoje zalihe visoko obogaćenog uranija i održi nuklearne razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Okvirni sporazum od utorka ima za cilj krenuti prema rješavanju ta prva dva uslova, ali nije jasno hoće li se do ovog mjeseca postići dovoljno da se zadovolje Evropljani i zasad odbije ponovni uvod.
"Dozvolite mi da naglasim: u slučaju bilo kakve neprijateljske akcije protiv Irana, uključujući ponovno uvođenje poništenih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, Iran će ove praktične korake smatrati ništavnima", rekao je Araqchi u izjavi, misleći na rezolucije o sankcijama.
Iako su iranska mjesta za obogaćivanje urana teško oštećena ili uništena, manje je jasno što se dogodilo sa zalihama, koje uključuju uran obogaćen do 60 posto čistoće, što je mali korak od otprilike 90 posto stepena za oružje.
Iran je imao dovoljno materijala obogaćenog do te razine prije napada, ako bi se dodatno obogatio, za 10 nuklearnih bombi, prema mjerilu IAEA-e i podacima iz tromjesečnog izvještaja IAEA-e poslanog državama članicama prošle sedmice.
Ubrzo nakon američkih i izraelskih napada, iranski parlament donio je zakon kojim se obustavlja saradnja s IAEA-om i propisuje da sve inspekcije mora odobriti iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost.
Grossi je u intervjuu za Reuters prošle sedmice rekao da su razgovori bili usmjereni na usklađivanje novih obaveza koje je novo iransko zakonodavstvo nametnulo Teheranu s dugogodišnjim obavezama Irana kao stranke Ugovora o neširenju nuklearnog oružja kojim upravlja IAEA, a koje su, prema Grossiju, ostale nepromijenjene.