Ilegalni rezani duhan dominira tržištem: 94 posto ispitanih potrošača kupuje ga nelegalno
Najnovije IPSOS istraživanje iz 2025. godine na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana pruža jasan uvid u trenutačno stanje - crno tržište je i dalje snažno prisutno, a rezani duhan drži apsolutni primat nad švercanim cigaretama. Čak 94 posto ispitanih potrošača rezanog duhana kupuje ga ilegalno, što je samo tri posto manje nego godinu prije.
- Jedan od razloga nelegalne kupnje sigurno je velika razlika u cijeni između legalnih i ilegalnih duhanskih proizvoda - ističu stručnjaci.
Institucije suzile prostor kriminalnim mrežama
Blagi pad potrošnje ilegalnih cigareta u velikoj je mjeri rezultat pojačanih akcija Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) i Granične policije BiH. Njihove ciljane kontrole i zajedničke operacije, praćene brojnim zapljenama, suzile su prostor za djelovanje kriminalnih mreža.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi svako smanjenje intenziteta tih aktivnosti vrlo brzo poništilo dosadašnje rezultate.
- Značajan napredak ostvaren je u angažmanu institucija i vidljiv je pad ilegalnog prometa cigareta. Međutim, ostaje segment rezanog duhana kojem se mora posvetiti posebna pozornost - kaže ekonomist Saša Grabovac, ističući da upravo ovdje država gubi najveći dio prihoda.
Potrošnja ilegalnog duhana raste iz godine u godinu
IPSOS podaci pokazuju da je prošle godine ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana iznosila 2062 tone, što je dva posto više nego godinu prije i čak 26 posto više u odnosu na 2020. godinu. Oko polovine potrošača nabavlja ga na tržnicama, dok ostali dolaze do njega preko uličnih prodavača i poznanika.
Prema Grabovcu, razlog je očigledan - visoke cijene cigareta i sve veće siromašenje stanovništva motivirali su građane da traže alternative.
- Ranije povećanje trošarina, usklađivanje s europskim smjernicama i ekonomsko opterećenje kućnih proračuna natjerali su potrošače da se okreću jeftinijim oblicima konzumacije duhana, a rezani duhan je upravo to - objašnjava on.
Hrvatski model kao mogući put za BiH
Za razliku od BiH, gdje se fokus stavlja gotovo isključivo na suzbijanje crnog tržišta, susjedne zemlje duhan tretiraju i kao značajnu poljoprivrednu i izvoznu granu.
U Hrvatskoj je, primjerice, duhan strateška kultura - u Virovitičko-podravskoj županiji ostvaruje se 80 posto domaće proizvodnje, a više od 350 gospodarstava ima osiguran otkup. Samo tijekom 2024. proizvedeno je više od 6000 tona, dok je u prvoj polovini 2025. izvezeno 7000 tona.
Ministar poljoprivrede David Vlajčić naglašava da "duhan čuva ruralnu demografiju i donosi značajan izvozni prihod", što pokazuje kako organiziran pristup može očuvati tradiciju i osigurati rast.
Ekonomist Faruk Hadžić ističe da sličan model može biti primjenjiv i u BiH:
"Organizirani otkup duhana mogao bi u jednoj ili dvije sezone značajno smanjiti udio crnog tržišta i povećati javne prihode. Primjeri iz Hrvatske pokazuju da je moguće istodobno kontrolirati šverc i razvijati legalnu proizvodnju."
Što gubimo zbog crnog tržišta
Procjene pokazuju da crno tržište duhana Bosnu i Hercegovinu godišnje lišava više od 420 milijuna KM javnih prihoda. To je novac koji bi mogao modernizirati bolnice i domove zdravlja, otvoriti stotine vrtića i škola, povećati dječji doplatak i mirovine ili financirati nove autoceste i brze ceste.
Grabovac navodi da bi se samo tim iznosom moglo izgraditi "najmanje stotinu modernih vrtića svake godine", dok Hadžić podsjeća da taj iznos predstavlja oko 40 posto jedne mjesečne isplate mirovina.
- To su ogromna sredstva koja bi se mogla usmjeriti u zdravstvo, obrazovanje i energetsku tranziciju. Za građane pravi znak da crno tržište počinje slabjeti bit će vidljiv kroz smanjenje ponude ilegalnog rezanog duhana na tržnicama i internetu te rast dostupnosti legalnih proizvoda - naglašava Hadžić.
Kratkoročne mjere mogu dati brze rezultate
Dok organizirani otkup i jačanje legalne proizvodnje ostaju dugoročni ciljevi, potrebno je paralelno provesti i niz brzih, operativnih mjera koje mogu odmah dati rezultate.
- Do kraja ove sezone, uz nastavak ciljane kontrole i zapljena, institucije mogu pojačati nadzor tržnica i online prodaje, ubrzati registraciju proizvođača i distributera te provesti informativne kampanje koje jasno komuniciraju rizike kupnje ilegalnih proizvoda i prednosti legalnog kanala - ističe Hadžić.
Predstojeća sezona otkupa rezanog duhana predstavlja priliku za stratešku promjenu. Uz koordinirane inspekcijske akcije i podršku legalnim kanalima, moguće je smanjiti udio ilegalnog duhana i ojačati javne prihode koji se vraćaju u zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu.
Rezultat, koji će se odraziti na cijelo društvo, ovisit će o dosljednosti institucija i njihovoj sposobnosti da priliku pretvore u trajnu promjenu.