Hrvatsko elektroprivedno čudo ili jeftini trik?
Hrvatska elektroprivreda (HEP) je prošle godine ostvario odlične rezultate, čak zaradu. To je dobra vijest. Jedino nije jasno kako je to bilo moguće. Neki govore o čudu. Drugi imaju manje mistična objašnjenja.
Izvještaj o poslovanju Hrvatske elektroprivrede (HEP) za 2024. godinu izazvao je proteklih dana u domaćim nezavisnim stručnim krugovima svojevrsnu nevjericu. Naime, poslije niza godina doslovno poražavajućih rezultata i korupcijskih afera, uz teret s višegodišnjeg energetsko-kriznog popusta u cijenama struje za građane i poduzetnike, lani se dogodio temeljiti obrat, piše
HEP je ujedno povratio likvidnost i profitabilnost, otplativši značajan dio dugovanja, ulažući u nova postrojenja i udvostručivši dobit u odnosu na 2023. godinu. No sve je poduzeto uprkos padu prihoda od oko milijardu eura, što otvara prostor za niz kritičkih pitanja o tajni tog iznenađujućeg uspjeha.
Najdalje u analizi otišao je ekonomski komentator i berzovni savjetnik te publicist Neven Vidaković koji je na svom You Tube kanalu prošle sedmice objavio kratku ekspertizu lanjskoga HEP-ova poslovanja. Ukratko, tamo je posvjedočio da takvo što nije vidio baš nikad, jer slične rezultate u pravilu ostvaruju samo poduzeća kojima je prihod jako narastao. A ne izrazito pao, što u HEP-ovu slučaju iznosi otprilike 25 posto, pa je po Vidakoviću riječ o pravom čudu koje "treba proučavati u školama". On pritom kaže da ne zna je li za to najzaslužniji pad nabavne cijene energije koju na vanjskim tržištima nabavlja to hrvatsko javno energetsko poduzeće.
Od bankomata do senzacije
"Ili je posrijedi nemjerljivo bolje planiranje koje je nastupilo preko noći - ne znam. Ipak, tek se mora tu vidjeti i uloga države te njezinih intervencija. Zasad se može barem pretpostaviti da je, povrh svega drugog, neko vjerojatno obustavio praksu kriminalnog isisavanja novca iz HEP-a, nakon serije pljački od kojih su neke veoma burno dospjele u javnost. To se odvijalo najčešće kroz trgovanje, a prva stavka koja u prošlogodišnjem izvještaju upada u oko, jesu drastično oboreni rashodi. Toliko drastično da je HEP i pored milijardu eura nižih prihoda, udvostručio svoju godišnju dobit na preko 300 milipna. Riječju, senzacionalno", zaključio je ovaj ekonomist.
Što se tiče navedenog isisvanja novca zbog kojeg je HEP bio proglašen bankomatom vladajuće nomenklature i njoj bliskih poslovnih krugova, nakupilo se tu baš svačega. Od dubioznih nabavki kablova i tzv. pametnih brojila, do neobjašnjivog te krajnje štetnog izlaska poduzeća iz projekta razvoja vjetroparkova koje će zatim u privatnoj izvedbi i pod imenom Krš-Pađene uroditi jednom od najvećih političko-privrednih afera. No možda ne onako kao što je odjeknulo slučaj nazvan "Plin za cent", gdje je HEP rasprodao svoje plinske zalihe za bagatelnu cijenu, uz štetu od preko 100 miliona eura zbog koje je lani smijenjen njegov generalni direktor.
Nema specijalne mistike, ali ima štete
Vidaković nije dugo čekao na prve odgovore i tumačenja onoga što je pred javnost isturio kao neki tip izazova. U ekonomiji se čuda ne događaju: sve ima svoju egzaktnu pozadinu, samo ako u nju imamo dovoljno precizan uvid, pa je tako i sa HEP-om u liku ružnog pačeta preobraženog u labuda. Više je komentatora pod objavom Nevena Vidakovića iskazalo sumnju u njegovo divljenje tom izvještaju, upućujući na vladu koja je, inače, nekoliko dana ranije najavila ukidanje subvencijskih mjera za energetiku.
Svejedno, on je u svom videu napomenuo da se očito može poslovati u plusu kad politika to želi, osim što nije jasno zašto ne želi isto za druga javna preduzeća. Indikativno je potom i to što se autor videa odmah složio sa onima koji ukazuju na vladu koja javnim novcem kompenzira ono što HEP jeftino isporučuje građanima, pa i ono što je iz njega kriminalno izvučeno.
U tom smjeru je okolnosti za Deutsche Welle prokomentirao i Denis Geto, jedan od sindikalnih lidera u javnom elektroenergetskom sistemu Hrvatske.
"Nema tu neke specijalne mistike, a ostao je trag koji sigurno prepoznaju i analitičari. Pored sezonsko-hidrološkog faktora i variranja cijena energenata na tržištu, država je lani kroz niz poteza, otpise duga i dotacije, počela vraćati ono što je HEP-u uzela za subvencije. No HEP je u međuvremenu pretrpio štetu", rekao je on.
Građani ne bi dopustili privatizaciju
Pored zaduživanja čiji se efekti, npr. razvojni zastoj, ne mogu nadoknaditi potonjom kompenzacijom, činjenica je i to da je država tek u novije doba popustila oko HEP-ova ubiranja mrežarine, bez koje ga je prethodno ostavila na više godina. A bez mrežarine nema ni gradnje ni održavanja elektroenergetske mreže koja stagnira već decenijama. Nadalje, kadrovska je politika definitivno zapala u slijepu ulicu, i nikad radnici nisu to poduzeće napuštali kao danas - naprotiv. Kadar se sada mijenja novim, dakako, ali Geto procjenjuje da uslijed takvog pritiska vidno opada kvaliteta radne snage, što je posebno negativno u nekim operativnim segmentima poslovanja.
Predsjednik HEP-ovog stručnog sindikata Tehnos osvrnuo se i na uvijek prisutnu bojazan od privatizacije tog poduzeća koja se u političkim krugovima i široj javnosti spominje već dugo, pogotovo zbog korupcije.
"Krizne subvencije morale su biti bolje provedene, tako da ne ugroze HEP, ali svi i po njima vide da on mora ostati javni servis. Zato smatram da se nitko neće odvažiti na privatizaciju. Unatoč sveprisutnim trbuhozborcima krupnog kapitala, građani to ne bi dopustili", tvrdi Denis Geto. No ta ideja neće samo tako nestati, pa valja strpljivo pričekati, kao što sugeriše Vidaković, da se pokaže traje li HEP-ovo poslovno čudo i u narednoj, tj. ovoj godini.