Gube milijarde i ponovno moljakaju za pomoć: U dubokoj su krizi, no postoji izlaz

Nikada dosad državna podrška nije bila presudnija za opstanak njemačke automobilske industrije nego danas. „Autogipfel" („automobilski samit"), krizni sastanak u Berlinu (9.10.) između političkih čelnika, predstavnika automobilske industrije i sindikata, dolazi u trenutku duboke krize dok se sektor suočava sa stagnacijom, masovnim otkazima i teškim prijelazom na električna vozila.

Nekada dominantni po inženjerskoj profinjenosti i prestižu brendova, proizvođači poput Volkswagena, BMW-a i Mercedesa sada zaostaju za kineskim konkurentima u softverskim inovacijama i osvajanju tržišta za električna vozila. Kineske tvrtke poput BYD-a i Nia agresivno se šire na europsko tržište, nudeći jeftinija i tehnološki naprednija električna vozila. U međuvremenu, protekcionističke politike američkog predsjednika Donalda Trumpa nanijele su daljnji udarac najvažnijem izvoznom tržištu njemačke automobilske industrije, piše .

Merz podržava odgodu zabrane dizelskih i benzinskih vozila

Sada se gomilaju signali koji ukazuju na to da se Berlin priprema na odlučan odgovor tijekom ključnog sastanka s automobilskim sektorom. Njemački kancelar Friedrich Merz pozvao je na ukidanje planirane zabrane motora s unutarnjim izgaranjem u Europskoj uniji, koja bi trebala stupiti na snagu 2035. Mjera, uvedena prije tri godine, predviđa visoke kazne za proizvođače automobila ako ne uspiju smanjiti emisije ugljika, a njemački konzervativci nazvali su je „luđačkom košuljom“ za konkurentnost automobilske industrije. Zabrana je trenutačno predmet revizije u Bruxellesu uslijed snažnog lobiranja automobilske industrije.

Merz je u ponedjeljak za televiziju NTV izjavio da je planirana zabrana „pogrešna“, dodavši: „Ne trebamo zabranjivati, nego omogućavati tehnologije — to je moj cilj.“ 

Povjerenje potrošača u električna vozila je ključno

Craig Mailey, glavni strateg istraživačke kuće Cox Automotive, smatra da Merz riskira podrivanje povjerenja u prijelaz na električna vozila pozivom na odgodu. „Potrošačima je potrebna jasnoća, a ne dvosmislenost u ovim nesigurnim tržišnim uvjetima“, rekao je Mailey za DW. „Iako neki izražavaju zabrinutost da rok 2035. sputava inovacije, potrošačima je potrebna sigurnost da je električni prijevoz tehnologija budućnosti.“

Drugi analitičari, poput Sander Tordoira, glavnog ekonomista londonskog Centra za europsku reformu (CER), smatraju Merzovu obranu benzinaca i dizelaša „sporednom predstavom“ u odnosu na mnogo veću prijetnju s kojom se Njemačka suočava. „Teško je tvrditi da je rok za deset godina glavni razlog zbog kojeg je Njemačka izgubila polovicu neto izvoza automobila u posljednje četiri godine“, rekao je Tordoir za DW. „Očito se događa nešto drugo a to je Kina. Zato je potreban industrijski i trgovinski odgovor na Kinu."

Tordoir je dodao da nije jasno može li Njemačka sama tako lako poništiti europsku regulativu, dok lokalni mediji izvještavaju da bi kompromis mogao biti postignut na sastanku u četvrtak, kojim bi se omogućila prodaja hibridnih vozila, onih s baterijom i motorom s unutarnjim izgaranjem i nakon 2035.

Subvencije za električna vozila mogle bi oživjeti industriju

Uoči razgovora, njemački ministar financija Lars Klingbeil (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) najavio je produženje poreznih olakšica za električna vozila kako bi se ponovno potaknula potražnja kako u privatnom tako i u gospodarskom i javnom sektoru. Porezna iznimka, koja je trebala isteći 1. siječnja 2026., sada bi se trebala produžiti do kraja 2030.

„Očigledan korak bio bi ponovno uvođenje subvencija za kupnju električnih vozila, koje je Njemačka ukinula krajem 2023., a zatim njihovo usklađivanje na razini Europske unije“, rekao je Tordoir iz CER-a, aludirajući na popust do 7.500 eura za kupnju novog električnog vozila. „Na cijelom kontinentu postoji višak kapaciteta i manjak potražnje za europskim automobilima. Zato moramo djelovati u sektoru potražnje."

Njemački poslovni dnevnik Handelsblatt izvijestio je u utorak da Berlin želi povezati podršku automobilskoj industriji s pomoći domaćem čeličnom sektoru. Time bi se proizvođačima automobila mogli ublažiti CO₂ ciljevi ako koriste europski „zeleni“ čelik, koji je klimatski prihvatljiviji od kineskog.

Automobilski sektor suočen s najtežom godinom u desetljećima

Problemi njemačke automobilske industrije opisuju se kao „polikriza“ — obilježena usporenom prodajom električnih automobila, žestokom kineskom konkurencijom, rastućim američkim carinama, visokim troškovima energije i rada te strukturnim promjenama prema elektromobilnosti. U prvoj polovici 2025. Mercedes-Benz je zabilježio pad dobiti od 56% na 2,7 milijardi eura, Volkswagenov operativni profit pao je za trećinu na 6,7 milijardi eura, dok jeBMW-ov profitprije oporezivanja smanjen za 29% na 4,02 milijarde eura.

Izvoz automobila iz Europe u Kinu, u kojem dominira Njemačka, pao je 42% u prvoj polovici godine, prema podacima Eurostata, dok je izvoz u SAD smanjen za 13,6% u istom razdoblju. Sektor je izgubio oko 6,7% radne snage u Njemačkoj, gotovo 52.000 dobro plaćenih radnih mjesta i to, prema izvješću globalne konzultantske kuće EY, između lipnja 2024. i lipnja 2025. Kriza se proširila i na dobavljače dijelova, pri čemu je gotovo polovica njih, prema ispitivanju Njemačkog udruženja automobilske industrije (VDA), opisala svoje trenutno stanje kao „loše“ ili „vrlo loše“.

Gotovo dvije trećine dobavljača planira otpuštanja, a oko 80% planira odgodu, preseljenje u inozemstvo ili otkazivanje planiranih ulaganja. Gotovo nitko ne planira njihovo povećanje, jer ne očekuju poboljšanje poslovnih uvjeta u skorije vrijeme, pokazalo je istraživanje objavljeno ovaj tjedan.

Povećati potražnju u EU i oštrije odgovoriti Kini?

Tordoir je pozvao Berlin i Bruxelles da više pažnje posvete jačanju europske automobilske industrije u cjelini, ističući da Francuska, Italija i Španjolska također gube udio na svjetskom tržištu u korist Kine. „Najbolji izlaz je potaknuti vlastito, europsko, tržište, koje je i dalje veliko i ima potencijal stvoriti veću potražnju nego sada“, rekao je Tordoir za DW.

Francuska je, primjerice, revidirala svoj poticajni program do 7.000 eura po vozilu tako da isključi one izvan EU-a, uključujući kineska vozila proizvedene uz energiju s visokim udjelom ugljena. Kineska električna vozila također su suočena s carinama EU-a do 45,3%, iako su mnogi proizvođači dogovorili znatno niže pristojbe.

Neki analitičari smatraju da bi EU trebala usvojiti globalnu strategiju za ograničavanje poplave kineskih električnih vozila koja uživaju velike subvencije Pekinga. To se, kažu, može postići jačanjem odnosa s drugim velikim proizvođačima automobila u svijetu, poput Japana, Južne Koreje, Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva.

Njemačka automobilska industrija pogođena, ali nije poražena

Unatoč brojnim izazovima, proizvodnja automobila u Njemačkoj daleko je od kraja. Uz pravi spoj politika i strateških ulaganja, mnogi stručnjaci vjeruju da industrija može dobiti potrebno vrijeme za prilagodbu, inovacije i zadržavanje konkurentnosti na brzo mijenjajućem globalnom tržištu.

Sander Tordoir, primjerice, vjeruje da europska automobilska industrija ima „još prostora za napredak, ali Europa definitivno ima potencijal za izgradnju automobila budućnosti“. „Vrijedi pružiti određenu podršku kako bi se ostalo u utrci i kako bi se prijelaz na novu eru odradio ispravno“, dodao je.