Grad Tuzla zaostaje za manjim sredinama: Proces digitalizacije kao (ne)moguća misija?

Dok građani pojedinih bh. gradova i općina danas osnovne dokumente dobijaju jednim klikom, Tuzla uglavnom i dalje funkcioniše po starom principu – redovi, šalteri i papirologija.

Travnik, Bihać, Ljubuški i Lopare danas nude digitalne administrativne usluge koje građanima štede vrijeme i novac. Tuzla, kao administrativni i ekonomski centar najmnogoljudnijeg kantona u Federaciji BiH, te mogućnosti još nema.

Uprkos višegodišnjim najavama i obećanjima o digitalizaciji gradske uprave, Tuzlaci i dalje većinu administrativnih poslova završavaju isključivo na šalterima.

Novac nije prepreka u procesima digitalne transformacije javne uprave u BiH, smatra Faruk Hadžić, ekonomski stručnjak koji je, u saradnji s IT stručnjakom Jasminom Muslimovićem osmislio modul eMatica zahvaljujući kojem građani osnovne dokumente mogu dobiti samo jednim klikom. 

Upravo taj model primijenili su Travnik, Ljubuški, Bihać i Lopare.

"Da je novac presudan faktor, onda ne bi bilo moguće da lokalne zajednice poput Travnika, Ljubuškog ili Lopara urade ono što danas rade", navodi Hadžić u razgovoru za Tuzlanski.ba dodavši da je Travnik najdalje otišao sa digitalnom transformacijom.

Digitalizacija gradske uprave podrazumijeva uvođenje digitalnih tehnologija u rad gradske administracije kako bi usluge prema građanima i privredi bile brže, dostupnije, transparentnije i efikasnije. To bi značilo da građani mogu obavljati mnoge administrativne i komunalne poslove bez dolaska na šalter.

To uključuje podnošenje zahtjeva za dokumente, praćenje statusa predmeta online i primanje dokumenata elektronski ili poštom. Također, bilo bi moguće plaćati takse i naknade online, bez čekanja u redovima i bez gotovine. Sve informacije, od budžeta i javnih poziva do prijava problema poput rupa na cesti ili neispravne rasvjete, trebale bi biti dostupne na javnim gradskim portalima.

Tuzla kao centar najmogoljudnijeg kantona u Federaciji BiH još nije napravila konkretne korake na tom putu, iako je bilo zabilježenih obećanja. 

U Strategiji rada za period 2024 - 2028 - koju je predstavio SDP BiH GO Tuzla i gradonačelnik Zijad Lugavić navedeno je da će putem novih digitalnih tehnoloških rješenja građanima biti dostupne informacije o svim značajnim javnim događajima i manifestacijama. Također, istaknuto je da će biti omogućeno online podnošenje zahtjeva za izdavanje izvoda iz matičnih evidencija.

U strategiji rada navedena je digitalizacija planske dokumentacije (regulacioni planovi, urbanistički planovi) i upisnih knjiga koji će povećati efikasnost i transparentnost rada Službe za prostorno uređenje i zaštitu okoline.

Jedno od obećanja je i digitalizacija arhive Gradske uprave te uvođenje digitalne interne knjige protokola.

Aktivnosti na ispunjavanju navedenih obećanja vezanih za digitalizaciju javne uprave nisu zabilježene, o čemu je Istinomjer već pisao.

Gradonačelnik Tuzle, Zijad Lugavić, govorio je o ovim planovima i tokom javnih istupa prilikom izborne kampanje.

"Digitalizacija javne uprave je veoma bitna. Kroz nove tehnologije otvorit ćemo više javnu upravu, povećat ćemo transparentnost, olakšati pristup informacijama", kazao je Zijad Lugavić, gradonačelnik Tuzle, tokom obraćanja na javnoj debati "Sučeljavanje kandidata za gradonačelnika Tuzle" održanoj 2023. godine.

Hadžić smatra da se digitalna tranformacija kod nas godinama i posmatra samo kao politički slogan umjesto da se na to gleda kao na nešto što će pomoći i admistrativnim službenicima, ali i građanima.

"Svi su za digitalizaciju, ali rijetki su spremni da se odreknu komplikovanih procedura, nepotrebnih potpisa i osjećaja kontrole koji dolazi sa šalterom, a bez toga nema stvarne promjene. Građani vrlo jasno osjećaju razliku između priče i prakse. Nije njima presudno da li se nešto zove smart city, e-uprava ili digitalna transformacija, jer njih samo zanima mogu li zahtjev predati bez dolaska u općinu, hoće li znati u kojoj je fazi njihov predmet i hoće li im neko jasno reći šta je sljedeći korak. Kada to dobiju, povjerenje u institucije raste gotovo automatski. Kada ne dobiju, svaka nova najava digitalne transformacije zvuči kao još jedno obećanje bez pokrića", navodi Hadžić.

Upravo zbog toga naglašava pozitivne primjere znatno manjih sredina od Tuzle koji su uspješno primjenili sistem digitalizacije.

"Imamo pozitivne primjere koji su pokazali da je moguće, umjesto izgovora da je teško, komplikovano i finansijski zahtjevno. Ključna razlika je bila u odluci da se krene od konkretnih problema i zato su uspjeli brzo implementirati određena rješenja. Često me pitaju da li se isti model može primijeniti u većim gradovima poput Tuzle. Moj odgovor je uvijek isti, a to je tehnički apsolutno da, ali politički i upravljački to zavisi isključivo od volje. Veći sistemi često imaju veći otpor prema promjenama, jer imaju i više slojeva odlučivanja. Međutim, građani velikih gradova su istovremeno i najnestrpljiviji, jer imaju veća očekivanja. Upravo zato je paradoksalno da se o digitalizaciji govori više od decenije, a da građani i dalje vrlo malo toga konkretno osjećaju", dodaje.

Digitalizacija omogućava i bolju komunikaciju s građanima putem e-maila, SMS-a ili aplikacija, uključujući prijave, sugestije, žalbe, ankete i javne rasprave. Povezani sistemi unutar uprave, poput matičnih ureda, urbanizma i komunalnih službi, smanjuju "šetanje papira" između službi i ubrzavaju rješavanje predmeta. Sve to štedi vrijeme, smanjuje birokratiju, povećava transparentnost, smanjuje greške i zloupotrebe te čini grad bližim i dostupnijim građanima.

Upravo je ka tome orjentisano rješenje Hadžića i Muslimovića.

"Ovo nisu rješenja za IT sektor, nego za službenike koji svaki dan rade sa strankama i za građane koji nemaju vremena da uče komplikovane sisteme. Upravo ta kombinacija je razlog zašto su naše platforme, zaštićene kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, poput Digital City Permit ili Digital Tax-Free City prihvaćene u praksi", pojašnjava Hadžić.

Od samog početka, kako kaže, vodili su se vrlo jednostavnom logikom.

"Ako sistem nije jasan građaninu, neće ga koristiti. Ako službeniku ne olakšava posao, on će ga doživjeti kao prijetnju. Ako se digitalizacija razvlači godinama, ljudi će izgubiti interes prije nego vide rezultat. Zato smo insistirali da rješenja budu jednostavna, da se uvedu brzo i da budu finansijski dostupna i manjim lokalnim zajednicama. Kada se te tri stvari spoje, otpor prema promjenama se drastično smanjuje, što se u praksi pokazalo više puta", zaključuje Hadžić u razgovoru za Tuzlanski.ba.

Jedan korak naprijed desio se krajem novembra prošle godine kada je Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, otvorila je novi Registracioni ured ovjerioca IDDEEA u Tuzli.

Regionalni ured IDDEEA-e građanima i privrednim subjektima omogućava brži, jednostavniji i sigurniji pristup kvalifikovanim certifikatima za udaljeni elektronski potpis.

Otvaranje ovog ureda jeste važan infrastrukturni korak ka digitalizaciji javne uprave, jer građanima i privredi omogućava lakši pristup kvalifikovanom elektronskom potpisu – ključnom alatu za korištenje e-usluga bez fizičkog dolaska na šalter.

Ipak, ovaj iskorak sam po sebi ne znači funkcionalnu e-upravu, budući da konkretne digitalne usluge gradske administracije još nisu razvijene i integrisane u svakodnevnu praksu.

Za nadati se da će primjeri Lopara, Bihaća, Travnika i Ljubuškog pokazati da digitalna transformacija nije pitanje veličine grada, već prioriteta i upravljanja. Ukoliko su te lokalne zajednice uspjele građanima omogućiti osnovne e-usluge, ostaje otvoreno pitanje zašto Tuzla, sa znatno većim resursima, to još nije učinila i koliko će se još čekati da digitalizacija iz strategija pređe u svakodnevnu praksu.