Kišni oblaci kakvi su se ovih dana nadvili nad našom zemljom sokake historijskog gradića Počitelja pretvorili su u pravu pustoš. Zimski dani u Počitelju, čija je stara jezgra u cijelosti označena nacionalnim spomenikom BiH djeluju kao prizori iz neke stare razglednice, bezglasno i sablasno tiho. Kao da je cijelo to područje utonulo u zimski san.
Zamandaljena su brojna vrata, poput onih na Kući Gavrankapetanovića, u kojoj od šezdesetih godina prošlog stoljeća obitavaju umjetnici.
Pusta je avlija
Zamisao koju su prije desetak godina imali u Udruženju likovnih umjetnika BiH (ULUBiH) da Umjetnička kolonija Počitelj tokom cijele godine ima otvorena vrata , kao „Art residency“, a po uzoru na „Cite internationale des Arts Paris“ ostala je samo na tome.
Katanci i lanci su i na suvenirnicama, a uz Šišman Ibrahim-pašinu medresu, čije su kupole sve ogoljenije, stoji tabla s natpisom: „Radovi na restauraciji trijema“. Nasreću, ovaj objekt od izuzetnog značaja, Islamska zajednica je nakon niza peripetija i zavrzlama i sudskog procesa uspjela vratiti u svoj posjed.
Pusta je avlija i Šišman Ibrahim-pašine džamije. Ipak, samo su tu vrata otvorena, a pred njima jedina živa bića bila su dvije mace, sklupčane jedna uz drugu.
Na svakom ćošku je tabla Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH - uz medresu, uz džamiju, Hamam, Sahat-kulu, Pašinu tabiju, Gavran-kapetanovu kulu... Ali stvarnost oko tih tabli s objašnjenjem zbog čega su posebni ti objekti, kojem periodu pripadaju, kakvu vrijednost nose sve je tužnija. „Kameni grad“, kako mu tepaju ini, sve više propada, dok se nadležnosti institucija nad njim preklapaju ili razilaze.
Lokalna zajednica
Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder kaže da je Počitelj bez sumnje jedan od najvrednijih kulturnih i turističkih dragulja koje imamo.
- Kao neko ko je i ranije, u svojstvu zastupnice, bio upoznat i imao inicijativu na zaštiti Počitelja – uključujući i inicijative za očuvanje Gavrankapetanovićeve kule – dobro sam upoznata sa stanjem na terenu, izazovima i potrebama lokalne zajednice. Tokom proteklih godina održano je više sastanaka o zaštiti Počitelja, u koje je bila uključena i Evropska unija, zajedno s tadašnjim ambasadorom Johanom Satlerom (Johann Sattler) - govori Pozder za „Dnevni avaz“.
U više navrata, dodaje, razgovarala je i s gradonačelnicom Čapljine Ivom Raguž, kao i s građanima Počitelja, jer se, ističe, samo zajedničkim pristupom može doći do održivih i dugoročnih rješenja.
- Nema sumnje da Počitelj predstavlja turistički potencijal najvišeg ranga, ali rješenja nisu jednostavna. To je, prije svega, zbog složenih imovinsko-pravnih odnosa, kao i podijeljenih nadležnosti između različitih nivoa vlasti, tu je i Federalno ministarstvo kulture i sporta koje u ovom slučaju ima značajniju ulogu. Upravo zato moramo nastaviti tražiti modele saradnje koji će omogućiti adekvatnu zaštitu, obnovu i upravljanje ovom izuzetnom historijskom cjelinom.
U Federalnom ministarstvu okoliša i turizma imamo jedinu mogućnost da pružimo podršku putem javnih poziva na koje moraju aplicirati oni koji upravljaju destinacijom, i to sa spremnim projektom. Otvorili smo, dakle, i mogućnost da se kroz javne pozive sufinansiraju projekti koji se odnose na kulturni turizam, uključujući i inicijative koje mogu doprinijeti revitalizaciji kulturno-historijskih objekata, ali, nažalost, nismo imali takvih projekata iz Počitelja - zaključuje Pozder.
Ključni koraci
Anđelko Maslać, direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona, također, ukazuje na to da je Počitelj jedan od najvrednijih kulturno-povijesnih lokaliteta u Hercegovini i šire, te da zauzima posebno mjesto u turističkoj ponudi HNK.
- Nažalost, već duže vrijeme svjedočimo njegovom postupnom propadanju, nedovoljnoj zaštiti i neadekvatnom upravljanju turističkim prometom, što ugrožava i njegovu baštinu i njegov razvojni potencijal. Kako bi se Počitelj sačuvao i istodobno kvalitetno valorizirao, nužno je napraviti nekoliko ključnih iskoraka: provesti sustavne konzervatorske zahvate i obnovu objekata u suradnji sa stručnim institucijama; unaprijediti pristupnu i turističku infrastrukturu, uključujući reguliranje posjetiteljskih tokova i jasne standarde zaštite prostora; razviti interpretacijske i kulturne sadržaje koji će Počitelj učiniti živom destinacijom, a ne samo pasivnim spomenikom - objašnjava Maslać.
Zajedno preuzeti odgovornost
Posebno ističe da je u toku postupak osnivanja Turističke zajednice Čapljina. To je, ukazuje, iznimno važan korak jer će omogućiti lokalnoj zajednici da preuzme aktivniju ulogu u upravljanju Počiteljem, planiranju projekata, apliciranju na fondove i provođenju mjera očuvanja i razvoja.
- Počitelj može biti primjer održivog kulturnog turizma u Bosni i Hercegovini, ali samo ako svi zajedno, od županijskih i općinskih institucija do stručnih službi i lokalnog stanovništva, preuzmemo odgovornost i konačno pokrenemo procese koji će zaustaviti njegovo propadanje i osigurati njegovu dugoročnu vrijednost - podvlači Maslać.
Moramo nastaviti tražiti modele saradnje koji će omogućiti adekvatnu zaštitu, obnovu i upravljanje ovom izuzetnom historijskom cjelinom, poručuje.
