U Siriji je danas obilježena prva godišnjica od uklanjanja porodice Al-Asad (Al-Assad) s vlasti, nakon što je ta dinastija upravljala zemljom punih 54 godine. Četrnaest godina dug građanski rat prouzrokovao je jednu od najvećih svjetskih migracijskih kriza. Na vrhuncu sukoba, 2021. godine, iz Sirije je izbjeglo 6,8 miliona ljudi — oko trećina cjelokupne populacije. Više od polovine njih utočište je privremeno našlo u Turskoj (3,74 miliona), dok je 840 hiljada otišlo u Liban, a 672 hiljade u Jordan.
Nakon završetka rata, mnogi izbjegli Sirijci, kao i pripadnici dijaspore, sve češće razmatraju povratak u domovinu. Prema procjenama Međunarodne organizacije za migracije (IOM – International Organization for Migration), tokom prošle godine se iz inostranstva vratilo više od 782 hiljade ljudi. Najveći broj povratnika zabilježen je u Aleppu (170 hiljada), Homsu (134 hiljade) te ruralnim područjima oko Damaska (124 hiljade).
Nekoliko evropskih država — među kojima su Austrija, Belgija, Danska, Njemačka, Grčka, Italija, Švedska i Velika Britanija — ubrzo nakon pada režima najavilo je obustavljanje pružanja azila Sirijcima. Pod upitnikom su i zahtjevi za azil onih koji su aplikacije predali neposredno prije ove odluke.
U prvoj polovini ove godine broj zahtjeva za azil u državama Evropske unije te u Norveškoj i Švicarskoj smanjen je za 23 posto u poređenju s istim periodom prošle godine. Tome je doprinijelo i znatno manji broj novih zahtjeva državljana Sirije, koji prvi put nakon deset godina više nisu najzastupljenija grupa tražilaca azila u Evropi.
Pored onih koji su se vratili iz inostranstva, IOM navodi da se 1,8 miliona interno raseljenih Sirijaca prošle godine vratilo svojim domovima — najviše u Aleppo (471 hiljada), Idlib (460 hiljada) i Hamu (314 hiljada).
Time ukupan broj povratnika dostiže 2,6 miliona. Uprkos tome, oko šest miliona ljudi i dalje ostaje interno raseljeno, prenosi Al Jazeera.