Fidan smatra da je iranska strategija u Zaljevu pogrešna: "Bili smo nadomak dogovora"
"Neselektivno iransko bombardovanje svih zaljevskih zemalja je nevjerovatno pogrešna strategija", izjavio je Fidan tokom gostovanja na turskoj televiziji TRT Haber.
On je naglasio da su mnoge zaljevske države intenzivno radile na sprečavanju izbijanja rata, te da je on lično svjedočio njihovim naporima. Posebno je istakao ulogu Katara, čiji su premijer i ministar vanjskih poslova pokušavali zaustaviti eskalaciju "do sat vremena prije napada", djelujući faktički u interesu Irana.
Uprkos tome, kako navodi Fidan, Teheran je pokrenuo široke napade bez pravljenja razlike, gađajući Oman, Katar, Kuvajt, Bahrein, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Jordan. Podsjetio je da mnoge od ovih država nisu dozvolile korištenje svog zračnog prostora ili baza protiv Irana te su unaprijed proglasile neutralnost. Napad na takve zemlje, dodaje on, otkriva koliko je iranska percepcija prijetnje postala ozbiljna.
Dva različita vojna cilja
Prvi čovjek turske diplomatije ocijenio je da regija prolazi kroz jedan od najkritičnijih perioda u posljednjih nekoliko decenija. Prema njegovim riječima, tok i trajanje sukoba ovisit će uglavnom o krajnjim ciljevima uključenih aktera. Izdvojio je dva različita koncepta koja oblikuju trenutnu vojnu kampanju.
"Jedan cilj je usmjeren na degradaciju iranskih vojnih sposobnosti, dok je drugi usmjeren na promjenu režima. To su dva potpuno različita koncepta. Dužina rata, njegovo širenje i rizici koje stvara varirat će ovisno o tome koji se cilj slijedi", pojasnio je Fidan, dodajući da Turska već koordinira s partnerima kako bi spriječila dalje pogoršanje situacije.
Propuštena diplomatska šansa i pritisak Izraela
Fidan je opisao izuzetno napet period u januaru, otkrivši da je regija bila na ivici velikog rata. Kao jedan od ključnih trenutaka naveo je "historijski" telefonski razgovor od 27. januara između turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i američkog predsjednika Donalda Trumpa. U to vrijeme, Washington je bio vrlo blizu odluke o vojnom udaru, a američki zvaničnici su direktno kontaktirali Fidana.
Intenzivna turska diplomatija rezultirala je sastankom s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem 30. januara u Istanbulu, gdje je dogovoren novi format pregovora, što je privremeno zaustavilo neposrednu opasnost od rata. Pregovori su nastavljeni u Omanu i Ženevi tokom februara, ali su tenzije ipak kulminirale početkom rata 28. februara.
Turski ministar je kritikovao američku stranu jer nije formalno okončala pregovarački proces prije početka napada, što nalažu diplomatski protokoli. Otkrio je da je postojao veliki jaz između tempa koji je želio Iran i hitnosti koju je osjećao Washington, a koja je bila pojačana snažnim izraelskim pritiskom.
Ipak, Fidan je uvjeren da je dogovor o nuklearnom pitanju bio nadohvat ruke.
"Da su Iranci na vrijeme prepoznali pod kakvim je pritiskom Trump bio i da su ranije stavili nešto konkretno na sto, pritisak Izraela možda ne bi bio tako efikasan. Da je proces potrajao još malo, mogao se postići rezultat", zaključio je turski ministar.