Evropski put BiH: Pregovarača će birati nova vlast?

Proces osnivanja kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU neće biti pomjeren sa mrtve tačke ni nakon odluke Ustavnog suda BiH, smatraju sagovornici “Glasa Srpske” upućeni u ovu temu.

Proces osnivanja kancelarije glavnog pregovarača BiH za EU ostaje blokiran, i nakon odluke Ustavnog suda BiH koji je utvrdio da Predstavnički dom ne može sam donositi tu odluku.
Glavni pregovarač treba da predvodi tim za pristupne pregovore, ali izbor kandidata je politički spor između stranaka SNSD, HDZ, SDS i opozicije iz FBiH.
Ustavni sud je naložio Parlamentarnoj skupštini da u roku od šest mjeseci uspostavi proceduru imenovanja, što se teško može realizovati do izbora.
BiH je kandidat za članstvo u EU od decembra 2022, ali datum otvaranja pregovora još nije utvrđen jer se čeka usvajanje ključnih zakona.
Za poređenje, Srbija, Hrvatska i Crna Gora imaju uspostavljene strukture za vodeće pregovarače i timove za pristupne pregovore.

Izbor glavnog pregovarača i zamjenika je u takozvanom evropskom paketu obaveza koje bi BiH trebalo da ispuni s ciljem otvaranja pregovora sa EU na putu ka punopravnom članstvu koje je i dalje glavni spoljnopolitički cilj o kojem su, zvanično, saglasni svi u BiH.

Glavni pregovarač je, naime, osoba koja treba da predvodi čitav tim ljudi i obično se, što se može vidjeti i primjera u regionu, osniva unutar vlada, a odluka o tome ko treba da bude imenovan na tu poziciju i predvodi proces pristupnih pregovora sa EU, preko noći je preraslo u politički problem.

SNSD i HDZ su stava da to treba da uradi Savjet ministara, ali nakon što to nije prošlo u nekoliko navrata, u priču se uključio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH te je 30. oktobra 2025, glasovima poslanika stranaka sa sjedištem u FBiH i opozicionim blokom iz Srpske u kojem su SDS, PDP i Lista za pravdu i red, koje su stvorile većinu u Predstavničkom domu, usvojena Odluka o formiranju kancelarije glavnog pregovarača, u kojoj su uz glavnog pregovarača i dva zamjenika.

Međutim, sve je stalo na tome jer nisu uspjeli da dođu do imena kandidata, a priču je začinio SNSD, odnosno Klub SNSD-a u Narodnoj skupštini Srpske koji je lani u novembru od Ustavnog suda BiH, koji i dalje radi bez srpskih sudija, zatražio ocjenu usklađenosti odluke Predstavničkog doma.

Sudije su u petak, odlučujući o zahtjevu 31 poslanika iz Narodne skupštine, zaključile da osporena odluka nije u skladu sa Ustava BiH, jer odluka nije potvrđena i u Domu naroda te je naloženo Parlamentarnoj skupštini da u roku od šest mjeseci normira proceduru osnivanja kancelarije.

Šef poslaničkog Kluba SDS-PDP-Lista za pravdu i red u Predstavničkom domu Mira Pekić za “Glas” je kazala da se ništa neće promijeniti ni nakon odluke Ustavnog suda BiH.

– Riječ je odlukama krnjeg Ustavnog suda BiH u kojem nema srpskih sudija. Uvijek je upitnik iza takvih odluka. I da je taj sud drugačije odlučio, znamo dobro šta bi rekli oni koji su podnijeli apelaciju – kazala je Pekićeva.

Smatra da će teško išta biti riješeno do izbora, šta god da je rekao sud.

– Da je bilo saglasnosti i razmišljanja to pitanje smo mogli riješiti. U poziciji smo, nažalost, kakvoj jesmo. O tome će odlučivati neka nova vlast – zaključila je.

Zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije u Parlamentarnoj skupštini BiH Miroslav Vujičić (SNSD) istakao je da čak i “polovni Ustavni sud BiH ponekad donese ispravnu odluku”.

– Ukazivali smo da ne može pola parlamenta o tome odlučivati. Za tim je posegla opozicija u velikoj želji da izbaci SNSD iz vlasti.

Niz pogrešnih poteza

Napravili su niz pogrešnih poteza koji su rezultirali odlukom Ustavnog suda – kazao je “Glasu” Vujičić i dodao da odluku o treba donijeti Savjet ministara.

Naglasio je da Parlamentarna skupština može da izabere pregovarača samo ako će on biti iz SNSD-a.

– Vjerovatno će naši politički protivnici gurati nekoga svoga. Oni su i ovim potezom do sada pokazali da su protiv evropskog puta BiH – kazao je Vujičić koji sumnja da će išta biti urađeno u roku od šest mjeseci.

Poslanik SDP-a Saša Magazinović naveo je da se presude Ustavnog suda ne komentarišu nego sprovode.

– Ustavni sud je rekao da ga ne može izabrati jedan dom Parlamentarne skupštine BiH te dao nalog parlamentu da u roku od šest mjeseci propiše proceduru imenovanja jer ona ne postoji. To znači da niko nije bio u pravu oko procedure – ni oni koji su tvrdili da je to nadležnost Predsjedništva, ni oni koji su tvrdili da je to nadležnost Savjeta ministara, a ni oni koji su smatrali da to treba učiniti Predstavnički dom – kazao je Magazinović.

BiH je zemlja kandidat od decembra 2022, a Evropski savjet je 2024. u martu donio odluku o otvaranju pristupnih pregovora, ali još nije utvrđen datum jer se čeka da domaće vlasti usvoje, osim izbora glavnog pregovarača, zakone o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) i Sudu BiH.

Nekoliko prijedloga zakona je već u proceduri, ali zbog komplikovanih odnosa u Parlamentarnoj skupštini BiH, još nisu usvojeni.

Praksa u regionu

U Srbiji, kako postoji Ministarstvo evropskih integracija od 2017, mjesto glavnog pregovarača preuzima osoba koja je imenovana za ministra, dok takva situacija nije u Crnoj Gori iako postoji taj resor u Vladi.

U Hrvatskoj, koja je 2013. godine pristupila EU, je osnovana Radna grupa za pregovore još 2005, a u timu je bilo 900 ljudi.