Da li će Evropa uskoro morati da prizemlji avione?
Persijski zaliv je glavni izvor goriva za avione, čineći oko 50 odsto uvoza Evrope.
"Kriza u snabdevanju bi ozbiljno poremetila rad aerodroma i vazdušnu povezanost - sa rizikom od teških ekonomskih posledica za pogođene zajednice i za Evropu", napisao je generalni direktor ACI Europe Olivije Jankovec u pismu evropskim komesarima za energetiku i turizam.
On je istakao da ako se prolaz kroz Ormuski moreuz ne nastavi na značajan i stabilan način u naredne tri nedelje, sistemska nestašica mlaznog goriva postaće stvarnost za EU, prenosi BBC.
Brojne avio-kompanije su povećale cene karata i obustavile letove, iz bezbednosnih ili profitabilnih razloga.
Prošle sedmice, referentna cena mlaznog goriva u Evropi dostigla je rekordnih 1.838 dolara po toni, u poređenju sa 831 dolarom pre početka rata.
Jankovec je pozvao EU da interveniše, napisavši da "oslanjanje samo na tržišne snage i prilagođavanje nije opcija" i istakao da su članovi ACI "sve više zabrinuti" zbog dostupnosti goriva za avione, posebno sa približavanjem letnje turističke sezone.
Kritikovao je nedostatak procene i praćenja proizvodnje i dostupnosti mlaznog goriva na nivou cele EU.
ACI Europe želi da se EU uključi u kolektivnu kupovinu mlaznog goriva i poziva na privremeno ukidanje ograničenja i propisa o uvozu mlaznog goriva.
U pismu, koje je ACI poslao Evropskoj komisiji 9. aprila, a koje je prvi objavio Fajnenšel tajms, navodi se: "Ova kriza bi takođe trebalo da bude prilika za jačanje podrške proizvodnji i pristupačnosti SAF-a (održivog avijacijskog goriva).
Jankovec je dodao da se aerodromi sa manje od milion putnika godišnje već bore sa održivošću "bez uzimanja u obzir čak i uticaja nestašice mlaznog goriva".
Upozorio je da bi trenutna kriza mogla učiniti aerodrome još krhkijim i ugroziti lokalne zajednice, što bi potencijalno moglo uticati na evropsku koheziju.
Vazdušni saobraćaj doprinosi BDP-u evropskih ekonomija sa 851 milijardom evra svake godine i podržava 14 miliona radnih mesta.
Međunarodni savet aerodroma, udruženje koje predstavlja oko 600 aerodroma u pedesetak zemalja, poziva Brisel na "hitno praćenje raspoloživosti i snabdevanja" tokom narednih šest meseci, jer je cena kerozina naglo porasla zbog rata na Bliskom istoku i blokade Ormuskog moreuza.
Pored toga, ACI zahteva ublažavanje evropskog zakonodavstva, posebno u vezi sa tekstom o smanjenju emisije metana u energetskom sektoru.
Rat na Bliskom istoku pokrenulo je 28. februara izraelsko i američko bombardovanje Irana. Teheran je uzvratio, posebno blokiranjem pomorskog saobraćaja u Ormuskom moreuzu, kroz koji prolazi približno 20 odsto svetske nafte, kerozina i gasa. Krhko primirje je na snazi od utorka uveče. Sukob je izazvao nagli porast cena kerozina, čak i nagliji nego kod sirove nafte.
(Tanjug) Foto: Srna