ERVIN IBRAHIMOVIĆ BEZ ZADRŠKE ZA 'SB': Nadam se da će BiH nastaviti put ka članstvu u NATO-u, Crna Gora šalje eksperta u BiH...

RAZGOVARAO: Almir TERZIĆ

Koliko je stalna prijetnja ratovima na Zapadnom Balkanu doprinijela povećanju tenzije u regionu, koliko je neriješen status Kosova u odnosima između Beograda i Prištine stanje koje se reflektira na dešavanja u regionu, a posebno na Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu u intervjuu za "Slobodnu Bosnu" govorio je Ervin Ibrahimović , potpredsjednik Vlade Crne Gore za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova. 

Dao je i svoj stav o tome koliko regija Zapadnog Balkana smeta ruski utjecaj, te koliko se u sva događanja upliče i Srbija, kao i tome koliko je važno članstvo u NATO savezu i šta ono zapravo donosi. Istakao je i značaj ulaska u Europsku uniju, te koliko i šta po tom pitanju rade zemlje Zapadnog Balkana. 

Govorio je o unapređenju odnosa Bosne i Hercegovine, te da li će ova vlast u Crnoj Gori dovesti tu državu do punopravnog članstva u Europskoj uniji. 

Koliko stalne tenzije u regionu, sa prijetnjama čak i ratovima i sukobima opterećuju odnose između Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije s obzirom na dešavanja u proteklim decenijama?

- Zapadni Balkan je prostor složene prošlosti, ali, vjerujem, i zajedničke evropske budućnosti. Svjesni smo da u regiji i dalje postoje određene tenzije, povremene oštrije izjave i političke razlike koje ponekad stvaraju nestabilnosti. Ipak, važno je istaći da, unatoč tome, država regiona treba razvijati dobrosusjedske i prijateljske odnose, utemeljene na međusobnom poštovanju i zajedničkim interesima.

U tom smislu, posebno bih naglasio da je među zemljama regiona mnogo više onoga što nas povezuje nego što nas razdvaja. Glavni i zajednički vanjskopolitički cilj svih naših susjeda u regiji jeste punopravno članstvo u Europskoj uniji.

Upravo taj cilj, ta europska vizija, predstavlja najsnažniji okvir koji nas podstiče da njegujemo suradnju, gradimo povjerenje i prevazilazimo nasljeđe prošlosti. Kroz europsku integraciju, svi zajedno učimo da se sporovi ne rješavaju konfrontacijom, već dijalogom i kompromisom, u duhu europskih vrijednosti.

Naravno, u današnjem međunarodnom okruženju ne možemo zanemariti širi kontekst. Rat u Ukrajini i Gazi, kao i brojni drugi globalni konflikti, imaju refleksiju i na naš region. Takvi događaji podsjećaju nas koliko je mir krhak i koliko je važno da se zemlje Zapadnog Balkana drže puta stabilnosti, saradnje i međusobnog razumijevanja.

U tom okviru, ne smijemo potcijeniti ni utjecaj trećih strana koje često imaju vlastite interese, a koji se ne podudaraju s interesima naših država i građana. Ti utjecaji, koje s pravom možemo okarakterizirati kao „maligne“, nastoje oslabe europsku perspektivu regiona, da podstiču podjele i šire nepovjerenje. Naš odgovor na to mora biti još snažnije regionalno povezivanje, saradnja i jasno opredjeljenje za europske vrijednosti.

Crna Gora, kao i do sada, ostaje posvećena izgradnji stabilnog, mirnog i prosperitetnog regiona. Naša politika je jasna – želimo da budemo most saradnje, a ne linija razdvajanja. Vjerujem da će kroz zajednički rad, odgovoran pristup i dosljedno opredjeljenje za evropski put, države Zapadnog Balkana uspjeti da pokažu da su sposobne da same garantuju svoju stabilnost i izgrade budućnost oslobođenu tenzija koje su obilježile prošlost.

Moramo poboljšati infrastrukturu između BiH i Crne Gore

Koliko ste zadovoljni odnosima Crne Gore i Bosne i Hercegovine i u kojim segmentima je tu saradnju moguće unaprijediti?

- Odnosi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine tradicionalno su prijateljski, zasnovani na međusobnom povjerenju i uvažavanju. Uvijek volim da istaknem da su bilateralni odnosi naše dvije države primjer koji može da posluži svima u regionu kako dobrosusjedski odnosi treba da izgledaju u praksi. Bez obzira na složenost političkih procesa koji povremeno utiču na širi regionalni kontekst, saradnja između Crne Gore i Bosne i Hercegovine ostaje stabilna, sadržajna i konstruktivna.

Jedan od najsnažnijih pokazatelja visokog nivoa povjerenja između naših država jeste činjenica da Bosna i Hercegovina jedino sa Crnom Gorom ima potpisan i ratifikovan Ugovor o državnoj granici. To je izuzetno važan pravno-politički primjer u regionu, koji jasno pokazuje da je moguće rješavati i najosjetljivija pitanja mirno, uz dijalog i uz obostrano poštovanje. Taj ugovor ne simbolizuje samo razgraničenje, već i povezanost — spremnost da se odnosi grade na povjerenju i zajedničkim interesima.

Smatram, međutim, da postoje oblasti u kojima naša saradnja može i treba biti intenzivnija. Infrastrukturna povezanost je preduslov za svaku dublju ekonomsku, kulturnu i društvenu saradnju, jer od nje direktno zavise i mobilnost ljudi i protok roba, kao i mogućnosti za zajedničke projekte.

U tom kontekstu, izuzetno mi je drago što mogu da konstatujem da su u proteklom periodu postignuti značajni pomaci. Posebno bih istakao realizaciju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Tare, kao i rekonstrukciju putnog pravca Šćepan Polje – Foča. Ovi projekti nisu važni samo sa infrastrukturnog, već i sa simboličkog aspekta – oni doslovno i metaforički povezuju naše države i naše građane.

Uvjeren sam da, ako želimo da očuvamo i dodatno osnažimo naše odnose, to ne možemo postići bez adekvatne povezanosti u svim oblastima od zajedničkog interesa, te da kroz brojne aktuelne i buduće projekte pošaljemo poruku da su Crna Gora i Bosna i Hercegovina spremne da zajedno grade budućnost utemeljenu na saradnji, povjerenju i evropskim vrijednostima.

Na kraju, želim da naglasim da Crna Gora Bosnu i Hercegovinu vidi kao iskrenog partnera i prijatelja. Naš zajednički interes je jasan – stabilan, bezbjedan i prosperitetan region, u kojem svi dijelimo iste ciljeve: mir, napredak i punopravno članstvo u Evropskoj uniji. U tom smislu, Crna Gora će uvijek biti spremna da pruži podršku Bosni i Hercegovini, bilo to kroz razmjenu iskustava u procesu evropske i evroatlantske integracije, ili kroz zajedničke projekte koji doprinose boljem životu naših građana.

Beograd i Priština moraju postići dogovor za Kosovo

Posebno krizno regionalno žarište u regionu je Kosovo što nedvosmisleno utiče ne samo na stanje sa Srbijom nego i u odnosima sa Crnom Gorom i BiH. Kako bi prema Vama trebalo riješiti to pitanje?

- Pitanje odnosa između Beograda i Prištine jedno je od najosjetljivijih u našem regionu i, razumljivo, ima šire implikacije na stabilnost čitavog Zapadnog Balkana. Crna Gora se dosljedno zalaže za mir, te iz tog razloga kontinuirano podržava dijalog između Beograda i Prištine koji se vodi pod okriljem Evropske unije. Naša pozicija je jasna i principijelna – to pitanje se može riješiti isključivo dogovorom koji će biti prihvatljiv za obje strane. Samo takvo rješenje može donijeti trajnu stabilnost i otvoriti prostor za normalizaciju odnosa, ne samo između Srbije i Kosova, već i u širem regionalnom kontekstu.

Smatram da jednostrani potezi, bez prethodnog dogovora i koordinacije, ne doprinose stabilnosti, već često vode ka dodatnim tenzijama i nepovjerenju. Takvi postupci direktno utiču na tok pregovora, ali i na odnose drugih država u regionu, među kojima su i Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Zato je važno da obje strane pokažu političku zrelost, uzdržanost i spremnost da nastave dijalog, svjesne da mir i stabilnost nemaju alternativu.

U tom smislu, podržavamo napore Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država da se obezbijedi kontinuitet procesa, jer samo uz aktivno posredovanje međunarodne zajednice može se održati momentum i izgraditi povjerenje između dvije strane.

Takođe, treba imati na umu da stabilnost Kosova i Srbije ne utiče samo na te dvije države, već na cijeli region. Svaki napredak u normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine ima direktne pozitivne efekte na političku atmosferu, ekonomske prilike i evropsku integraciju cijelog Zapadnog Balkana. Upravo zato, Crna Gora s pažnjom, ali i s dobronamjernim interesovanjem, prati ovaj proces, jer svaka eskalacija ima potencijal da uspori napredak svih nas ka zajedničkom evropskom cilju.

Kao država koja je posvećena evropskim i evroatlantskim vrijednostima, Crna Gora vjeruje da je rješenje u dijalogu, saradnji i kompromisu, a ne u konfrontaciji i podjelama. Naš region je predugo bio talac prošlosti — vrijeme je da kroz dijalog i evropsku perspektivu zajedno gradimo budućnost stabilnosti, povjerenja i zajedničkog prosperiteta.

Crna Gora šalje eksperta u BiH 

Bosna i Hercegovina i Srbija jedine su dvije države koje nisu članice NATO-a u regionu. Smatrate li da je BiH mjesto u NATO-u i je li vrijeme da se to desi?

-Crna Gora dosljedno podržava politiku otvorenih vrata NATO-a, posebno kada je riječ o državama Zapadnog Balkana, koji za Alijansu ima poseban strateški značaj. Za Crnu Goru članstvo u NATO-u predstavlja jedan od stubova nacionalne bezbjednosti, i upravo iz našeg iskustva jasno prepoznajemo brojne benefite koje ono donosi – ne samo u bezbjednosnom, već i u ekonomskom i političkom smislu.

U tom kontekstu, Crna Gora snažno podržava evroatlantske aspiracije Bosne i Hercegovine. Uvjereni smo da su evropska i evroatlantska integracija najbolji način da se obezbijedi trajna stabilnost, sigurnost i prosperitet regiona Zapadnog Balkana.

U aktuelnim geopolitičkim okolnostima, kada je bezbjednost Evrope najugroženija od završetka Drugog svjetskog rata, ovo pitanje ima poseban značaj.

Nedavna posjeta zamjenice generalnog sekretara NATO-a Radmile Šekerinske Sarajevu, potvrđuje da postoji jasan interes i spremnost Alijanse da aktivno podrži BiH na tom putu. Sa svoje strane, Crna Gora će uskoro poslati eksperta koji će pomoći u izgradnji odbrambenih kapaciteta BiH, što je konkretan doprinos našoj regionalnoj saradnji.

Nadam se da će, uprkos izazovima koji postoje, Bosna i Hercegovina, uz podršku NATO-a i partnerskih zemalja, uspjeti da ubrza sprovođenje reformi i nastavi svoj put ka punopravnom članstvu, u interesu mira, stabilnosti i zajedničke sigurnosti.

Mandat misije Althea u BiH treba se produžiti

Stalno se govori i o stranom uticaju, posebno Rusije na Balkanu, ali i Srbije kada je u pitanju BiH, ali i Crna Gora. Imamo li razloga za strahovanja? Prijeti li nam Rusija, pa i Srbija?

- Ruski štetni uticaj prepoznat je u cjelokupnom evroatlantskom prostoru kao ozbiljan izazov i prijetnja, što je dodatno naglašeno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Proteklih nedjelja svjedočimo i narušavanju vazdušnog prostora saveznika, što predstavlja još jedan u nizu destabilizujućih i provokativnih poteza. Ni region Zapadnog Balkana nije pošteđen takvih aktivnosti – kroz kampanje dezinformacija i kroz sajber napade.

Posebno bih istakao činjenicu da je NATO na samitu u Hagu donio istorijsku odluku o povećanju izdvajanja za odbranu. Time je još jednom potvrđeno da se samo kroz suštinsko jačanje vojnih i odbrambenih kapaciteta može obezbijediti kolektivna sigurnost i stabilnost evroatlantskog prostora.

Postoji, naravno, objektivan razlog da s dozom opreza pratimo poruke i poteze koji dolaze iz država sa tradicionalnim uticajem u našem regionu. Ipak, Crna Gora kao članica NATO-a ima moćne alate da se odupre takvim uticajima, i bilo bi nam mnogo teže da nijesmo dio Alijanse.

Bosna i Hercegovina, s druge strane, nije članica NATO-a, te je samim tim izloženija uticaju trećih strana – posebno imajući u vidu kompleksnost njenog državnog uređenja i političku dinamiku koja je obilježila ovu godinu. Ipak, smatram da se BiH uspješno izborila s izazovima koji su potencijalno mogli ugroziti njenu stabilnost. Ohrabrujuće je što su politički lideri pokazali spremnost na kompromis i usvojili mjere koje omogućavaju da, čim Evropska komisija da zeleno svjetlo, BiH konačno iskoristi sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan.

Očekujemo i da će se mandat misije EUFOR Althea u novembru nesmetano produžiti, čime se dodatno jača bezbjednost i stabilnost BiH, ali i regiona u cjelini.

U konačnici, vjerujem da približavanje članstvu u Evropskoj uniji predstavlja najbolji odgovor na sve spoljne uticaje. Time se smanjuje prostor za destruktivno djelovanje i jača otpornost društava na dezinformacije i pritiske. U tom duhu, optimista sam da će naši prijatelji u Bosni i Hercegovini uskoro napraviti odlučan iskorak na evropskom putu – kroz usvajanje neophodnih zakona, imenovanje glavnog pregovarača i ispunjavanje uslova za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.

Radimo na usklađivanju viznog režima sa EU

Evropska unija insistira na usklađivanju vizne politike sa zemljama članicama. Još niti jedna država regiona to u potpunosti nije učinila posebno kada je u pitanju uvođenje viza za građane Turske, Rusije, Kine, koji su ocijenjeni kao najproblematičniji. Dokle je došla Crna Gora po tom pitanju?

-Crna Gora je čvrsto opredijeljena ispunjavanju svih obaveza iz Reformske agende, što uključuje i usklađivanje sa viznom politikom Evropske unije. To je ujedno i završno mjerilo za poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, a koje podrazumijeva postepeno ukidanje bezviznog režima za zemlje koje se ne nalaze na listi bezviznog režima EU, uz istovremeno nastojanje da se minimiziraju potencijalne ekonomske posljedice, naročito na našu turističku privredu.

Kao što sam više puta isticao, u koordinaciji sa evropskim partnerima tražimo rješenja koja će omogućiti održiv balans između dinamike ispunjavanja obaveza iz EU agende i zaštite ekonomskih interesa Crne Gore. Svjesni smo značaja pojedinih tržišta za našu ekonomiju, ali i činjenice da je usklađivanje sa zajedničkom viznom politikom sastavni dio procesa evropske integracije.

U tom kontekstu, već smo pokrenuli niz konkretnih aktivnosti. Angažovali smo eksternog partnera koji pruža tehničku i logističku podršku (VFS GLOBAL) u cilju unaprjeđenja dostupnosti crnogorske vize i olakšavanja postupka podnošenja zahtjeva za crnogorsku vizu.

Posebna pažnja posvećena je i reformi Viznog-informacionog sistema (VIS). Protekle godine pokrenuta je prva faza projekta reforme VIS-a, koji finansira EU, a koji je rezultirao izradom mape puta od strane kompanije KPMG, sa preciznim tehničkim i finansijskim potrebama neophodnim za potpunu reformu sistema, koji će biti kompatibilan EU VIS-om.

Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena europskoj integraciji, uz pažljivo planiranje svake faze usklađivanja sa viznom politikom EU, kako bi se osiguralo ispunjavanje preuzetih obveza, očuvan održiv ekonomski razvoj i dugoročna stabilnost zemlje.

Cilj je do 2028. biti članica EU

Koliko ste zadovoljni napretkom Crne Gore u EU i hoće li aktualna Vlada dovesti građane Crne Gore do punopravnog članstva u Europskoj uniji?

Crna Gora je najnapredniji kandidat za članstvo u Europskoj uniji. Tijekom proteklog razdoblja pokazali smo jasnu političku volju i posvećenost reformama, posebno u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja institucija. Otvaranjem svih i privremenim zatvaranjem određenog broja poglavlja, potvrđujemo da smo spremni da proces dodatno ubrzamo.

Naravno, reforme su zahtjevne, ali tempo kojim napredujemo u proteklom razdoblju daje nam opravdan razlog za optimizaciju. Naš cilj je da do kraja 2026. zatvorimo sva poglavlja, a da do 2028. postanemo 28. članica Europske unije. To je ključni prioritet i politička misija ove Vlade.

Vjerujemo da Crna Gora može postati prva naredna članica Europske unije, ukoliko zadržimo sadašnji tempo reformi i jedinstvo oko europskog puta. Vlada je u potpunosti fokusirana na ispunjavanje privremenih mjerila i jačanje pravne države, jer upravo tu leži ključ našeg evropskog dosijea.

Važno je politički pročitati poruke koje se šalju kontinuirano s mnogim važnim adresama iz EU, a koje smo čuli i od uvažene predsjednice Europske komisije Ursule fon der Lajen tijekom njezina posjeta Crnoj Gori. Crna Gora je lider u EU integraciji, a put ka EU prelazi se posvećenim radom na reforme i odgovornu politiku. Interes Crne Gore je da tim putem najbrže moguće idu sve države regije i svi mogu računati na našu pomoć na tom putu.

Ono što je posebno važno naglasiti jeste da proces europskih integracija ne smije biti samo institucionalni, već i društveni projekt – projekt svih građana Crne Gore. Ovaj posao radimo zbog budućnosti naše djece i stabilnosti našeg regiona. Uz kontinuiranu podršku naših europskih partnera i odgovoran rad državnih institucija, uvjeren sam da će građani Crne Gore vrlo brzo osjetiti konkretne beneficije punopravnog članstva u Europskoj uniji.