ELVIRA HABOTA ZA 'SB': Reforme će nam omogućiti ukidanje rominga sa EU, imenovanje bh. pregovarača obaviti što prije
RAZGOVARAO: Almir TERZIĆ
O napretku evropskog puta Bosne i Hercegovine, reformama koje trebamo provesti kako bi država dobila zeleno svjetlo za otpočinjanje pregovora o punopravnom članstvu sa Evropskom unijom u intervjuu za "Slobodnu Bosnu" govorila je Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije BiH.
Govorila je o važnosti ispunjavanja takozvanog "političkog" dijela obaveza, odnosno usvajanju nužnih zakona, te imenovanju bh. glavnog pregovarača sa EU. Otkrila je i šta nam slijedi nakon otpočinjanja pregovora za punopravno članstvo sa Evropskom unijom.
Dala je i svoju ocjenu o dinamici povlačenje sredstava iz IPA fondova, usklađivanju bh. takonodavstva sa pravnom stečevinom Evropske unije, te onome što će Direkcija za evropske integracije u narednom periodu raditi kada je u pitanju evrospki put BiH.
Nakon usvajanja Reformske agende od Bosne i Hercegovine se očekuje nastavak na usvajanju više od 100 mjera u narednom periodu. Koje su to ključne mjere na osnovu kojih možemo govoriti o nastavku napretka na evropskom putu Ostali smo bez više od 100 miliona eura sredstava Evropske komisije zbog kašnjenja usvajanja dokumenata. O kakvoj zapravo šteti za Bosnu i Herecgovinu govorimo? Koliko je važno da što prije zaokružimo sve segmente koji se odnose na Plan rasta?
"Izrada Plana reformi Bosne i Hercegovine (BiH) povjerena je Direkciji za ekonomsko planiranje. S aspekta evropskog puta BiH, usvajanje ovog plana od posebnog je značaja, budući da je riječ o jednom od ključnih prioriteta koje su predstavnici Evropske unije istaknuli među glavnim zadacima za vlasti u BiH.
Ovo je posebno važno jer je pred nama objava novog Izvještaja o BiH, koji se očekuje na jesen, kao i u vezi s otvaranjem pristupa sredstvima iz Instrumenta za reforme i rast, putem kojeg se finansira Plan rasta za Zapadni Balkan. Najvažnije je to što se na ovaj način otvara put za nastavak reformi koje donose konkretne koristi našim građanima – poput onih za priključenje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) ili ukidanje rominga s državama članicama Evropske unije, što će građanima BiH donijeti znatne uštede".
Provode se projekti IPA
Šta je razlog zbog kojih ne povlaćimo sredstva IPA fondova. Govori se o milijardu eura koje smo mogli iskoristiti do sada?
"Ne bih se složila s konstatacijom da ne povlačimo sredstva iz IPA-e. U BiH se u ovom trenutku provode projekti finansirani iz IPA II za period 2014 – 2020. koji su ugovoreni ranije, a započela je i implementacija određenog broja projekata iz IPA III koja je namijenjena za podršku u periodu 2021 – 2027. i gdje su još u toku aktivnosti koje se odnose na završetak programiranja, ugovaranje itd.
Prema podacima iz Izvještaja o BiH u okviru IPA II za BIH je osigurana podrška u ukupnom iznosu od 539,6 miliona eura. Kada je riječ o IPA III čija je implementacija u toku, Evropska komisija je do sada za BiH odobrila pet državnih paketa pomoći u vrijednosti od nešto više od 310 miliona eura, a ako ovome dodamo posebne mjere podrške ovaj iznos je i veći. Sredstva iz državnih paketa pomoći za 2021, 2022. i 2023. i 2004. godinu su operativna. U toku je završni pregled i potvrda akcijskih fišea u okviru državnog paketa pomoći za IPA 2026, dok su akcijski fišei za IPA 2025 finalizirani i (već) potvrđeni. Za državni paket IPA 2027. ovaj pregled očekujemo tokom sljedeće godine. Kroz IPA 2026 i IPA 2027 pakete BiH očekuje dodatnih 110 miliona eura. Korisnik ovog tipa podrške su uglavnom institucije.
Kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF), EU grant sredstvima podržava velike infrastrukturne projekte, a korisnici ovog instrumenta su uglavnom subjekti sa ovlaštenjem za pružanje javnih usluga. Kroz ovaj instrument EU je za BiH od početka korištenja 2009. godine do danas odobrila preko milijardu eura grant sredstava iz IPA-e, te smo u septembru podnijeli aplikacije u okviru 33. poziva za tehničku pomoć.
Dio grant sredstava EU iz IPA-e se u BiH implementira putem programa teritorijalne saradnje, a najčešći korisnici ovog tipa podrške su lokalne zajednice i institucije na svim nivoima vlasti, razvojne agencije, neprofitne organizacije i sl. U osam programa teritorijalne saradnje koje BiH koristi u periodu 2021 – 2027. aktivnosti na realizaciji javnih poziva teku kako je planirano, a preko 320 korisnika iz BiH je do sada ostvarilo učešće u preko 300 projekata, vrijednosti oko 60 miliona eura.
Sredstva iz IPA BiH koristi u direktnom režimu upravljanja IPA-om, odnosno njima upravlja Delegacija EU, a uspostavljanje funkcija za indirektno upravljanje IPA-om u BiH i njihovo akreditiranje od EU omogućilo bi pristup kvalitetnijim i izdašnijim sredstvima iz IPA-e, uključujući IPARD (Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj).
BiH pored IPA-e koristi i podršku kroz Programe EU te je pristupila u njih 11. Evropska komisija je prihvatila aplikaciju u cijelosti i dala prijedlog Evropskom parlamentu i Vijeću EU da se BiH iz Evropskog fonda za solidarnost dodijeli 45,7 miliona eura, te se sada očekuje konačna odluka institucija EU. Usvajanjem Plana reformi BiH napravljan je korak ka otvaranju korištenja sredstava iz Instrumenta za reforme i rast kroz koji se finansira Plan rasta za Zapadni Balkan".
Borba protiv kriminala, korupcije, migracije...
Nužno je da okončamo i usvajanje zakona iz oblasti pravosuđa, te imenujemo glavnog pregovarača sa EU. Zašto nam je važno zapravo ispunjavanje ovih "političkih" kriterija na evropskom putu BiH?
"U pravu ste, usvajanje Zakona o sudovima BiH i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH , usklađenih s evropskim standardima i mišljenjima Venecijanske komisije, te imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima su u ovom trenutku ključni zadaci vezani za napredak na evropskom putu.
Razlog za to je što su oni dio Preporuka Evropske komisije o dodjeli statusa kandidata iz 2022. godine i time dio zadataka koje bh. vlasti trebaju uraditi kako bi Evropska komisija predložila, a potom Vijeće usvojilo pregovarački okvir sa BiH, čime bi se stekli uslovi za sazivanje prve međuvladine konferencije i početak pristupnih pregovora sa EU. Uz ove zadatke svakako je važno završiti i sa pripremom državnog plana za usvajanje acquisa, te imenovanjem državnog koordinatora za IPA III. Također, iako je urađeno mnogo u oblasti upravljanja migracijama, i dalje su potrebne intenzivne aktivnosti vezane za nadzor granice, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Od posebne je važnosti i dalje pitanje slobode izražavanja i medija, te zaštite novinara.
Na jesen očekujemo objavu novog izvještaja o BiH i to je nova prilika za bh. vlasti da pred Evropsku komisiju izađemo s konkretnim rezultatima i napravimo korak naprijed u procesu. Sada kada smo usvojili Plan reformi treba nastaviti ovaj trend i iskoristiti priliku te do jeseni realizirati što je moguće više od navedenih zadatka, jer poruka Evropske unije je da su vrata otvorena, ali se napredak u procesu temelji na ispunjenim obavezama i prioritetima".
Otvaranjem klastera intenzivira se rad
Zapravo tek nakon otvaranja prvog klastera Bosnu i Hercegovinu, odnosno njene vlasti očekuje pravi posao. Šta nam je prioritet na tom putu?
"Otvaranje klastera, kojih ima šest i unutar kojih su raspoređena 33 pregovaračka poglavlja, predstavlja suštinsku fazu pristupnih pregovora. Do tog koraka dolazi nakon završetka procesa skrininga i objave skrining izvještaja, koji će pružiti detaljan presjek stanja u BiH u pogledu usklađenosti s pravnom stečevinom EU i ocijeniti našu spremnost za otvaranje pojedinih poglavlja unutar klastera.
Samo otvaranje klastera znači početak intenzivnog i zahtjevnog rada za institucije i vlasti na svim nivoima. Za njihovo otvaranje i zatvaranje biće potrebno ispuniti određena mjerila – usvojiti niz strategija, zakona i drugih akata, ali i pokazati njihovu dosljednu primjenu u praksi.
U tom procesu, najveći teret posla nosi državna služba, koja će pripremati i provoditi potrebne reforme, dok će najveća odgovornost biti na političkim akterima, jer će dinamika otvaranja i zatvaranja klastera direktno ovisiti o ispunjavanju postavljenih mjerila. Ovo će zahjevati snažnu političku volju i političku podršku procesu i to će, vjerujem, biti jedan od važnijih prioriteta za nositelje bh. vlasti".
Proces usaglašavanja domaćeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU je stalni proces. Stižemo li to obavljati redovno?
"Upravo tako, usklađivanje zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU je kontinuirani posao koji ćemo biti u obavezi raditi i nakon što postanom članicom Unije. BiH je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine preuzela obavezu usklađivanja svojih pravnih propisa sa propisima EU, a to usklađivanje se vrši postepeno i u mjeri u kojoj je to moguće u datom momentu za BiH. Tako je na primjer u periodu od januara do oktobra ove godine Direkcija za evropske integracije dala 99 mišljenja o usklađenosti propisa sa pravnom stečevinom EU.
Otvaranjem pristupnih pregovora proces usklađivanja sa propisima EU, koji je suštinski dio pregovora i koji je jedan od kriterija za pristupanje EU, se znatno intenzivira. U ovom trenutku najveći dio propisa se djelimično usklađuje sa propisima EU, a imajući u vidu da će se tek pristupanjem u EU steći uslovi za njihovo potpuno usklađivanje sa pojedinim zahtjevima acqusa".
Ključno djelovanje administracije
Šta su prioritetni zadaci Direkcije za evropske integracije BiH ne samo do kraja ove, nego i početkom naredne godine?
"U ovom trenutku fokus je na pripremama administracije na svim nivoima vlasti u BiH za pristupne pregovore, posebno za njihovu prvu fazu – skrining. U saradnji s bilateralnim partnerima organizovali smo niz specijalizovanih obuka na kojima je učestvovalo gotovo 900 službenika iz različitih institucija.
Paralelno s tim, u Direkciji se pripremaju ogledne prezentacije, smjernice i drugi materijali koji će služiti kao podrška institucijama u realizaciji zadataka tokom skrininga. Važno je da administracija ovu fazu odradi temeljito i kvalitetno, jer analiza usklađenosti domaćih propisa s pravnom stečevinom EU predstavlja osnovu za sve naredne korake u pregovaračkom procesu.
Naravno uz ovo, a kako je to određeno aktima Vijeća ministara BiH, zadaci Direkcije obuhvataju i širok spektar drugih poslova od koordinacije korištenja finansijske pomoći Evropske unije, organizacije dijaloga s Evropskom komisijom u okviru provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, do izvještavanja Komisije o realizaciji prioriteta, usklađivanja domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, prevođenja propisa i jačanja kapaciteta administracije za poslove pristupanja".