EKSKLUZIVNO / DRAMA U DRŽAVNOM PARLAMENTU: Pokrenuta inicijativa za smjenu Anite Markić...

Zastupnička inicijativa za postupanje u skladu s članom 66. Zakona o upravi -  razrješenje s funkcije Anite Markić, direktorice Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine zbog grubog kršenja zakona i zloupotrebe službenih ovlaštenja,  dostavlja se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine  na nadležno postupanje, navodi se u dokumentu koji je u posjedu "Slobodne Bosne".

-U skladu s čl. 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 79/14, 81/15, 97/15, 78/19, 53/22 59/23, 87/23, 50/24, 73/24 i 56/25), Vijeću ministara Bosne i Hercegovine upućujem zastupničku inicijativu „kojom iniciram da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, u skladu s članom 66. Zakona o upravi, pokrene postupak razrješenja s funkcije Anite  Markić, direktorice Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine zbog grubog kršenja zakona i zloupotrebe službenih ovlaštenja”, navodi se u inicijativi koju potpisuje zastupnik Šemsudin Mehmedović.

U obrazloženju se pod rednim brojem I. navode Propisi kojima je utvrđena proporcionalna etnička zastupljenost u institucijama BiH.

Članom 7. Zakona o upravi („Službeni glasnik BiH“, br. 37/03, 102/09 i 72/17) utvrđeno je: „U organima uprave osigurava se odgovarajuća nacionalna zastupljenost državnih službenika i zaposlenika u skladu sa nacionalnom strukturom stanovništva, a prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini“.

Ustav Bosne i Hercegovine, Član IX Opšte odredbe: „3. Funkcioneri imenovani na položaje u institucijama Bosne i Hercegovine, u pravilu, odražavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine”.

Odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (U-23-14-1058444) u  predmet „Ljubić“ od 1. decembra 2016. godine utvrđeno je : „(...) Pored navedenog, iz naprijed navedenih odredaba Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je ustavotvorac u institucijama Bosne i Hercegovine uspostavio proporcionalnu zastupljenost Bošnjaka, Srba i Hrvata kao konstitutivnih naroda“ (str. 21.).

II Tri konkursa kao eklatantan primjer brutalnog aparthejda nad Bošnjacima

Krajem februara 2026. godine je okončan konkurs za izbor četiri pomoćnika direktora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Konkursna komisija je za četiri pozicije predložila kadrove bliske SNSD-u i HDZ-u, dva Srbina i dva Hrvata. To su:

• Boris Spasojević, bivši SNSD-ov zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a,
• Milorad Đurđević, terenutni šef kabineta aktuelnog direktora Uprave Zorana Tegeltije,
• Vinko Skoko, kadar HDZ-a i, kako mediji prenose, u kumovskim je vezama s bivšim direktorom Uprave Mirom Džakulom,
• Ilija Anić, kadar HDZ-a.

Aktuielna direktorica Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine Anita Markić je u komisiju za provođenje navedenog konkursa imenovala provjerene stranačke kadrove HDZ-a i SNSD-a, i to: Anu Rašo, šeficu kabineta člana Kolegija Doma naroda PS BiH Dragana Čovića i aktuelnu sekretarku Doma naroda PS BiH Gordanu Živković, dugogodišnju najbližu saradnicu Nikole Špirića.

Rašo i Živković nisu ni smjele biti imenovane u komisiju, jer niti su nezavisne niti su objektivne ekspertice, nego su imenovane isključivo s ciljem da utiču na rezultate konkursa u skladu sa instrukcijama svojih političkih stranaka, SNSD-a i HDZ-a. I dvoje „podobnih“ iz reda bošnjačkog naroda (Elvir Muminović i Emina Jahić) su, kao članovi iste komisije, aminovali imenovanje dva Srbina i dva Hrvata za pomoćnike direktora.

Zoran Tegeltija, direktor Uprave i čovjek od povjerenja Milorada Dodika, imenovao je za pomoćnike dva Srbina i dva Hrvata, a na četiri ključne pozicije nije imenovan niko iz bošnjačkog naroda! Ova imenovanja su nezakonita, jer je članom 7. stav 4. Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine jasno propisano da struktura zaposlenih u Upravi i njenim organizacionim jedinicama odražava etničku strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu. Bošnjaka je  u Upravi za indirektno oporezivanje trenutno zaposleno 226 manje od zakonom utvrđenog broja i direktor Tegeltija će, prije ili  kasnije, morati odgovarati za nezakonit rad. Očigledno je da kadrovi HDZ-a i SNSD-, poput Zorana Tegeltije i Anite Markić, smatraju da njih ne obavezuju zakoni Bosne i Hercegovine, jer imaju podršku SNSD-a i HDZ-a za sve što rade i do danas nisu snosili bilo kakvu ogovornost za nezakoniti rad.

Drugi drasičan primjer je konkurs za tri pomoćnika ministra u Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine, jer su na sve tri pozicije za koje je proveden konkurs, u skladu sa željom ministra Amidžića, zaposleni isključivo Srbi. Na listi uspješnih kandidata za svaku od ovih pozicija tri prvoplasirana kandidata na listi su Srbi, a predsjedavjuća komisije je bila Sanja Jokić, sekretarka Ministarstva, koja uživa posebno povjerenje direktorice Markić i redovni je član brojnih konkursnih komisija koje imenuje Agencija za državnu službu. Sanja Jokić ima “velike zasluge“ za činjenicu da je u Ministarstvu finansija zaposleno više od 50% Srba, a Bošnjaka manje od jedne trećine, jer je godinama neizostavni član konkursnih komisija koje imaju za cilj da zaposle što više Srba u Ministarstvu, naravno na račun Bošnjaka kojih je u Ministarstvu finansija zaposleno 30 manje od zakonom utvrđenog broja.

Također, na nedavno okončanom konkursu za direktora Sekretarijata VSTV-a „briljirala” je dotadašnja šefica kabineta ministra pravde Bosne i Hercegovine Davora Bunoze. Ova direktorska pozicija je bila jedna od rijetkih vrlo bitnih pozicija u državnoj službi koja je do sada pripadala Bošnjacima, ali budući da je jedan od članova komisije bio Željko Bogut, sekretar ministarstva kojim rukovodi ministar Bunoza, unaprijed se znalo da Bunozina najbliža saradnica Ivana Zovko Planinić neće imati “dostojnu“ konkurenciju. Činjenica da dugogodišnji direktor VSTV- a Admir Suljagić nije položio ni pismeni ispit na konkursu je skandalozna i govori koliko je bila neobjektivna komisija koju je imenovala direktorica Markić, a u koju je ministar Bunoza imao apsolutno povjerenje, kako bi konkurs realizirala na način kako su dogovorili HDZ i SNSD. Ovo je još jedan u nizu slučajeva definitivnog preuzimanja  pravosuđa od partnera SNSD-a i HDZ-a!

Bez obzira na ovako očigledno fingirane konkurse, ministri iz reda bošnjačkog naroda šute kao da se Bošnjaci ne diskriminiraju. Po njim je, izgleda, dobro da se Bošnjaci mogu prijavljivati na konkurse, a to što protivno zakonu nemaju šansi da budu imenovani na rukovodeće pozicije, apsolutno ih ne interesuje. Bitan je samo “evropski put”, pa makar i bez Bošnjaka u državnoj službi.

III Grubo kršenje ustavnih i zakonskih odredbi koje se odnose na proporcionalnu zastupljenost Bošnjaka u institucijama Bosne i Hercegovine – udruženi administrativni poduhvat koji provode strateški partnerai SNSD i HDZ

Bošnjaci se grubo diskriminiraju prilikom zapošljavanja u institucijama Bosne i Hercegovine, što dokazuju sljedeći podaci o zapošljavanjima u periodu od 1. 1. 2023. do 1. 10. 2025. godine:

• U Regulatornoj agenciji za komunikacije od 33 novozaposlene osobe 22 su Srbi, šest Hrvata, dvoje Ostalih i tri Bošnjaka. Nadalje, u Regionalnom sektoru iste agencije u Banja Luci od 21 zaposlene osobe svi su Srbi,  a u  sektoru u  Mostaru zaposleno je 12 osoba – 10 Hrvata i 2 Srbina. Niti jedan Bošnjak, nije zaposlen ni u Banjoj Luci niti u Mostaru! Od šest rukovodilaca Agencije samo je jedan Bošnjak.
• U Ministarstvu finansija i trezora BiH u posljednje tri godine je zaposlena je 71 osoba, od čega 53 Srba i samo 10 Bošnjaka. U Ministarstvu je zaposleno 50% Srba, a Bošnjaka je manje od jedne trećine. Od 11 rukovodećih državnih službenika, četvero je Srba, tri Bošnjaka i četvero Hrvata.
• U Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, od pet rukovodećih državnih službenika, tri su Srbina, dva Hrvata i nijedan Bošnjak.
• U Ministarstvu sigurnosti BiH u tri godine zaposlene su 43 osobe, od čega samo šest Bošnjaka. Srba je zaposleno čak 27. Od 10 rukovodećih državnih službenika, pet je Srba, tri Bošnjaka i dva Hrvata.
• U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH trenutno je zaposleno 51% Srba odnosno 61 osoba srpske nacionalnosti više od zakonom utvrđenog broja, a Bošnjaka je manje od jedne trećine, odnosno za 63 manje od zakonom utvrđenog broja.
• U institucijama kojima upravljaju kadrovi HDZ-a, poput Ministarstva pravde BiH, Instituta za intelektualno vlasništo BiH i Generalnog sekretarijatu Vijeća ministara biH, Bošnjaci su u ove tri institucije svedeni na trećinu, a na rukovodećim pozicijama Bošnjaka je samo 20%.
• U sedam upravnih organizacija pri Ministarstvu sigurnosti BiH ukupno je zaposleno 3.703 osobe - od ovog ukupnog broja Bošnjaka je 154 manje od zakonom utvrđenog broja (Srba je 222 više, Hrvata je 132 više i Ostalih je 200 manje).

U devet državnih ministarstava Bošnjaka je 220 manje od zakonom utvrđenog broja, a od 90 rukovodećih državnih službenika u istim ministarstvima Bošnjaka je samo 32, Srba je 32, Hrvata čak 25 i Ostalih je jedan, što je sramotno, jer broj Bošnjaka i Srba je izjednačen, a Hrvata je čak 80% više od zakonom utvrđenog broja!

Zašto ministri iz reda bošnjačkog naroda šute na očiglednu diskriminaciju i poniženje Bošnjaka u ministarstvima? Možda bi bilo bi korisno da o razlozima za šutnju i nedjelovanje po pitanju diskriminacije Bošnjaka konačno upoznaju javnost.

Procentualni omjer koji moraju poštovati sve institucije na nivou Bosne i Hercegovine, kako nalažu Ustav Bosne i Hercegovine i državni zakoni, posebno član 7. Zakona o upravi, je Popis iz 2013. godine (osim policijskih službenika u tri institucije).

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. godine (stanovništvo ukupno – 3.531.159):

Bošnjaci - 50,11 %,

Srbi - 30,78 %,

Hrvati - 15,43 %,

Ostali - 3,68 %.

S obzirom na važeće zakone i posljednji popis stanovništva, Bošnjaka u institucijama Bosne i Hercegovine mora biti 50,11%, odnosno za 60% više od Srba i za 320% više od Hrvata, ali se zakonske odredbe o proporcionalnoj zastupljenosti ne poštuju u više od 85% institucija!

IV Grubo kršenja zakona i zloupotreba službenih ovlaštenja Anite Markić, direktorice Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine  

Navedeni poražavajući podaci nisu slučajni, niti su Bošnjaci nedovoljno stručni i obrazovani da bi, u zakonom utvrđenom broju, radili na rukovodećim pozicijama u državnoj službi i svim drugim pozicijama. Ova diskriminacija je rezultat rada konkursnih komisija koje imenuje Agencija za državnu službu i rukovodioci institucija u kojima se konkursi provode.

Za članove konkursnih komisija Agencije za državnu službu BiH u posljednje tri godine, Agencija je imenovala više od 70% Srba i Hrvata, a Bošnjaka bi u skladu s principom  proporcionalnosti moralo biti 50%. Sama činjenica da je direktorica Markić imenovala više Hrvata od Bošnjaka, nesporan je dokaz da su Bošnjaci grubo diskriminirani prilikom imenovanja u konkursne komisije, što je nedopustivo i protivno ustavnom principu proporcionalnosti konstititutivnih naroda kojim je utvrđeno da Bošnjaka mora biti tri puta više od Hrvata u institucijama Bosne i Hercegovine. Nesporno je da direktorica Anita Markić u svom mandatu od septembra 2023. godine provodi grubu diskriminaciju Bošnjaka kod imenovanja komisija za sve konkurse koje je Agencija raspisala u njenom mandatu, i to da diskriminaciju Bošnjaka provodi na način kako je utvrđeno članom 2. Zakona o zabrani diskriminacije. Ovim članom zakona je utvrđeno da će se diskriminacijom smatrati svako različito postupanje, uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti prema bilo kojem licu ili grupi lica na osnovu njegove etničke pripadnosti, koje ima za posljedicu da bilo kojem licu ili grupi lica onemogući ostvarivanje prava na ravnopravnoj osnovi.

Dodatno zabrinjava činjenica da Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine, dakle institucija koja je zadužena za zapošljavanje i poštivanje zakona vezano za etničku strukturu državnih službenika u ostalim državnim institucijama, sama postupa protivno zakonu. Trenutno je u Agenciji od 27 ukupno zaposlenih, samo 7 Bošnjaka ili 26%! Struktura državnih službenika je još poraznija. Od 16 državnih službenika samo su 3 Bošnjaka, i to na nižerangiranim pozicijama. Od 5 šefova unutrašnjih organizacionih jednica niti jedan nije Bošnjak.

Direktorica Markić je u više navrata tražila od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da usvoji njen Prijedlog za izmjenu pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine, kojim je predloženo osnivanje novih samostalnih unutrašnjih organizacionih jedinica van sjedišta Agencije i to u Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli, što je nezakonito, ekonomski neopravdano i politički opasno. Kako u praksi izgleda osnivanje nepotrebnih odjeljena neke državne institucije izvan sjedišta u Sarajevu, najbolji je primjer Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine. U odjeljenju ove Agencije u Mostaru, od 12 zaposlenih 10 je Hrvata i 2 Srbina – 0 Bošnjaka, a u Banja Luci od 21 zaposlenog svi su Srbi – ponovo 0 Bošnjaka!

Kako izgleda sinergija direktorice Markić i funkcionera SNSD-a, najbolji primjer je Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine. U Institutu, čije sjedište je u Istočnom Sarajevu, zaposleno je smo 7 Bošnjaka odnosno 19%, a Srba je 65%. Na  djelu je brutalni  aparthejd nad Bošnjacima, koji provodi direktor Instituta Aleksandar Todorović, samo jedan u nizu kadrova SNSD-a i HDZ-a koji kontinuirano provode udruženi administrativni poduhvat čiji je cilj da se u institucijama zaposli što manji broj Bošnjaka, a posebno na rukovodećim pozicijama. U periodu od 1. januara 2023. do 1. oktobra 2025. u Institutu su novozaposlena 3 državna službenika i 2 zaposlenika, četiri Srbina i jedan Hrvat. I ponovo, nijedan nije Bošnjak! I to nije sve. U istoj ovoj instituciji od četiri rukovodeća službenika niti jedan nije Bošnjak, tri su Srbina i jedan Hrvat. Dalje, od 5 šefova odjeljenja također ni jedan nije Bošnjak, četiri Srbina i jedan Hrvat.

Osim navedenih kršenja zakona i zloupotrebe službenih ovlaštenja direktorice Markić, Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine u Izvještaju o finansijskoj reviziji Agencije za 2024. godinu je utvrdio da je direktorica Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine imenovala savjetnicu direktorice, iako Zakon o upravi i Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ne poznaju kategoriju „savjetnika direktora samostalne upravne organizacije”, kao i  da je ovu nezakonitost konstatirao i Ured za zakonodavstvo.

Iako je direktorica bila upoznata s mišljenjem Ureda za zakonodavstvo, ipak je imenovala državnog službenika iz Agencije na poziciju savjetnika direktorica i to iz reda hrvatskog naroda, čime je dala “skroman” doprinos da od 10 rukovodnih pozicija u Agenciji (direktorica, savjetnica direktorice, rukovodeći državni službenici i šefovi odjela) Srba je pet, Hrvata četiri i “čak “ jedan Bošnjak, respektabilnih 10%.

Također, Ured za reviziju u Izvještaju navodi da direktorica Markić koristi službeno vozilo za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, da se vozilo često koristi za lokalne vožnje izvan sjedišta institucije tokom vikenda, bez dokumentovanja da se vozilo koristi u službene svrhe.

Direktorica Agencije za državnu službu je samo djelomično odgovarila na moja zastupnička pitanja, a kada joj se neko pitanje nije svidjelo jednostavno ga je ignorirasala. Članom 6. Zakona o parlamentarnom nadzoru propisano je da zastupnici provode nadzor nad radom institucija Bosne i Hercegovine postavljanjem zastupničkih pitanja, a članom 7. stav 2. istog zakona, utvrđeno je da se parlamentarni nadzor provodi radi preventivne zaštite od zloupotrebe položaja i ovlaštenja, materijalnih i finansijskih resursa.

V Rezime -  vladavina prava i opravdanost predložene mjere

Za sve  ove nezakonitosti u radu direktorica Anita Markić ima apsolutnu zaštitu političkog subjekta HDZ, kao što su ranije imali Vjekoslav Vuković, Zoran Galić i Josip Merdžo.

Upravni inspektorat Bosne i Hercegovine je nadležan za nadzor nad zakonitošću rada rukovodećih državnih službenika poput Anite Markić, ali općepoznato je da je rad Upravnog  inspektorata pod apsolutnim političkim uticajem ministra Bunoze i da se Inspektorat općenito proglašava “nenadležnim” za sve zahtjeve koji ne odgovaraju njegovom političkom mentoru ministru Bunozi, kao da zakonska ovlaštenja i dužnosti ne postoje.

Bitno je istaći i činjenicu da direktorica Anita Markić, u saradnji s generalnim sekretarom Vijeća ministara Robertom Vidovićem, presudno utiče na imenovanje članova konkursnih komisija za izbor rukovodećih državnih službenika. Direktorica Markić imenuje samo one članove u koje ima potpuno povjerenje da će rezultati konkursa biti sa “sretnim” završetkom i onakvi kakve očekuju HDZ i SNSD. Članovi komisija favoriziraju unaprijed planirane kandidate i prije ispita istima daju ispitna pitanja, a nerijetko i odgovore, čime bi se konačno morale pozabaviti policijsko-prvosudne institucije. Nesporan dokaz o namještenim konkursima je činjenica da je u tekućem mandatu Vijeća ministra prema nepotpunim podacima, jer direktorica Markić odbija dostaviti nove i ažurirane podatke, od 58 rukovodećih državnih službenika koji su zasnovali radni odnos, samo je 11 Bošnjaka odnosno 19 %. Ali će zato u institucijama Bosne i Hercegovine rukovoditi Srbi i Hrvati - čak 29 osoba koje se izjašnjavaju kao Srbi odnosno 50%, i 18 koje se izjašnjavaju kao Hrvati odnosno 31%, su novozaposleni rukovodeći državni službenici.

U državi u kojoj živi više 50% od Bošnjaka i koji najvećim dijelom finansiraju državne institucije, Bošnjaci imaju manje od jedne petine rukovodećih pozicija!

Posebnu odgovornost za ovakvo stanje ima HDZ-ova direktorica Agencije za državnu službu Anita Markić, koja je u komisije za izbor rukovodećih državnih službenika imenovala više od 75% Hrvata i Srba. Direktorica Markić, bez ikakvih kriterija, u komisije najčešće imenuje manji broj istih osoba, ali osoba koji uživaju njeno povjerenje, i posebno povjerenje Roberta Vidovića, jer su sve te osobe u prijeteljskim odnosima sa Robertom Vidovićem i Anitom Markić.

Iako Agencija na  listi eksperata ima više od 100 osoba koje mogu biti imenovane u komisije za izbor rukovodećih državnih službenika, u najveći broj komisija imenuje se sljedeće osobe iz reda Srba i Hrvata: Igor Bevanda, Ana Rašo, Željko Bogut, Dejan Ružić, Sanja Jokić, Ines Krtalić, Jure Zovko, Goran Mišković, Sanja Jelić-Širić, bračni par Žana i Dražan Primorac, Marijana Galić, Nemanja Gojković, Saša Žuža, Siniša Perković i Ljubomir Kuravica.

“Pomno” odabrani Bošnjaci su: Edin Huskić, Emina Jahić, Edin Mukinović, Emir Mehmedović i Ilma Mehić. Navedeni članovi konkursnih komisija “imaju najveće zasluge” za rezultate konkursa i činjenicu da je od 58 rukovodećih državnih službenika radni odnos zasnovalo 29 Srba, 18 Hrvata i samo 11 Bošnjaka, što je sramotno.

Prema podacima kojima trenutno raspolažem, u institucijama Bosne i Hercegovine od ukupnog broja državnih službenika zaposleno je 350 Bošnjaka manje od zakonom utvrđenog broja i za njih su rezervirane uglavnom najniže pozicije u državnoj službi.

Vladavina prava je temelj demokratski uređene države, ali u Bosni i Hercegovini za funkcionere HDZ-a i SNSD-a, očigledno, ne važe zakoni, jer oni priznaju samo instrukcije Dragana Čovića i Milorada Dodika. Podaci govore da je navedenim funkcionerima jasno naloženo da predano rade na zadatku da se u institucijama zaposli što veći broj Hrvata i Srba, a što manji broj Bošnjaka, posebno na rukovodećim pozicijama.

Bošnjaci su građani drugog reda Republici Srpskoj i u općinama gdje većinu ima HDZ, jer su u organima uprave zaposleni na nivo statističke greške. Sada se taj trend proširuje i na instuticije Bosne i Hercegovine. Strateški partneri SNSD i HDZ nastavljaju s etničkim čišćenjem Bošnjaka iz institucija Bosne i Hercegovine, uz stalnu mantru o navodnoj unitarizaciji i majorizaciji, pa je svakim danom sve manje Bošnjaka državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine.

Ministri Bošnjaci u aktuelnom mandatu sve vrijeme okreću glavu od poražavajućih podataka, kao da se to njih ne tiče i apsolutno ništa ne preduzimaju da se zaustavi brutalna diskriminacija Bošnjaka, niti ikada javno komentiraju diskriminaciju naroda kojem pripadaju. Posebna odgovornost je na ministru Zukanu Helezu, koji je zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministra. Umjesto da se svi predstavnici Bošnjaka suprostave diskriminaciji i aparthejdu kojem je cijeli bošnjački narod izložen, te svim pravnim i političkim sredstvima insistiraju na proporcionalnoj zastupljenosti, pokušavaju eutanizirati javnost argumentom da “nećemo sada brojati krvna zrnca”, a čak imamo slučajeve da se javnost dezinformiše o stvarnom stanju i  poražavajućoj zastupljenosti Bošnjaka u institucijama Bosne i Hercegovine.

Zbog navedenog djelovanja direktorice Markić, nesporno je da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine dužno da, u skladu s članom 66. Zakona o upravi, pokrene postupak razrješenje s funkcije Anite Markić, direktorice Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine zbog grubog kršenja zakona i zloupotrebe službenih ovlaštenja.

U prilogu obavještenja kao materijalne dokaze dostavljam sljedeću dokumentaciju: Materijali Agencije za državnu službu BiH, Izvod iz Izvještaju o obavljenoj finansijskoj reviziji Agencije za državnu službu BiH za 2024. godinu o kršenju zakona, Mišljenje Bariše Čolaka, ministra pravde Bosne i Hercegovine, broj 08-02-4-2673/13 od 25. marta 2013. godine, da “prioritetno bi  trebalo primate one kandidate koji pripadaju narodu koji nije dovoljno zastupljen u strukturi zaposlenika poslodavca”, Pregled rukovodećih državnih službenika  u ministarstavima Bosne i Hercegovine i  Pregled 32. imenovana rukovodioca institucija Bosne i Hercegovine, navodi se u dokumentu koji je u posjedu "Slobodne Bosne".

(SB)