Ekološki kriminal kao najbrži put do pranja novca kroz nekretnine
SARAJEVO - Iako je Bosna i Hercegovina formalno usvojila evropske standarde zaštite životne sredine, u praksi oni nisu zaustavili ilegalnu sječu šuma, trgovinu otpadom niti bespravnu gradnju, pokazuje regionalno istraživanje u koje je imao uvid portal CAPITAL.
Istraživanje Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) ukazuje da je BiH postala kritična tačka za ekološki kriminal, gdje se prirodni resursi sve više pretvaraju u izvor profita za organizovane kriminalne grupe, uz minimalan rizik od sankcija.
U izvještaju se navodi da pravosuđe u BiH ove slučajeve uglavnom tretira kao sekundarne, što dovodi do malog broja istraga, optužnica i pravosnažnih presuda, iako je obim štete daleko veći. Istovremeno, BiH učestvuje u međunarodnim operacijama protiv ekološkog kriminala, ali na domaćem terenu izostaje sistemski odgovor.
Viši analitičar GI-TOC za BiH, Anesa Agović Đozo, ističe da su u zemlji prisutni gotovo svi oblici ekološkog kriminala, uključujući nezakonitu sječu šuma, trgovinu otpadom, zagađenje vazduha i voda, krivolov, kao i zloupotrebe u građevinskom sektoru. Posebno zabrinjava povezanost ovih aktivnosti sa organizovanim kriminalom i finansijskim tokovima, uključujući pranje novca kroz nekretnine.
Problem dodatno usložnjavaju slabi institucionalni kapaciteti, nedostatak tehničkih resursa i koordinacije između nadležnih organa, kao i korupcija, koja omogućava da ova krivična djela ostanu nekažnjena. Građani koji prijavljuju nepravilnosti često se suočavaju sa prebacivanjem nadležnosti i odsustvom konkretne reakcije institucija.
Istraživanje ukazuje da ekološki kriminal predstavlja jednu od najprofitabilnijih kriminalnih aktivnosti na svijetu, sa godišnjom vrijednošću od 110 do 281 milijardu dolara, uz konstantan rast. Region Zapadnog Balkana, uključujući BiH, suočava se sa ozbiljnim zagađenjem, nelegalnim odlaganjem otpada, trgovinom divljim životinjama i prekomjernom eksploatacijom prirodnih resursa.
Posebno je istaknuta veza između ekološkog kriminala i pranja novca, gdje se nelegalno stečena sredstva najčešće „peru“ kroz sektor nekretnina i ugostiteljstva u većim gradovima poput Sarajeva, Banjaluke i turističkih zona kao što je Jahorina.
Novinar portala Gerila Dejan Rakita upozorava da u BiH ne nedostaje informacija o ovim pojavama, već volje da se one procesuiraju. On ističe da institucije često izbjegavaju da ekološke prekršaje tretiraju kao krivična djela protiv životne sredine, već ih svode na administrativne ili druge prekršaje, čime se umanjuje njihova težina.
Rakita naglašava da su razlozi za to dijelom u autocenzuri, ali i u mogućim vezama između investitorskih lobija i dijelova institucija, što dovodi do sistemske nekažnjivosti.
Sve ovo, kako se navodi u izvještaju, dovodi do opasnog paradoksa – da ekološki kriminal u BiH postaje niskorizična, ali izuzetno profitabilna aktivnost, dok prirodno bogatstvo zemlje nestaje bez adekvatne zaštite.