Kako su saopštili iz ECB-a, posvećeni su uspostavljanju monetarne politike kako bi se osiguralo da se inflacija stabilizuje na cilju od 2% u srednjem roku.
"U skladu sa ovom obavezom, odlučeno je da se povećaju tri ključne kamatne stope ECB-a za 25 baznih poena. Rat na Bliskom istoku stvara inflatorne pritiske, a odluka o povećanju stopa je snažna u nizu scenarija koji mapiraju kako bi se šok mogao razvijati i uticati na srednjoročne izglede za evrozonu", istakli su iz Evropske centralne banke.
Dodali su da se u osnovnim projekcijama novih stručnjaka Evrosistema očekuje da će ukupan inflacioni trend iznositi u prosjeku 3,0% u 2026. godini, 2,3% u 2027. godini i 2,0% u 2028. godini.
"Za inflaciju bez energije i hrane, osnovni scenario predviđa prosječno 2,5% u 2026. i 2027. godini i 2,2% u 2028. godini. U poređenju sa martom, stručnjaci su revidirali svoju osnovnu projekciju inflacije u 2026. i 2027. godini zbog više putanje cijena energije, što se, donekle, očekuje da će uticati na inflaciju hrane, robe i usluga. Osnovni scenario predviđa ekonomski rast u prosjeku od 0,8% u 2026. godini, 1,2% u 2027. godini i 1,5% u 2028. godini. Ovo je revizija naniže za 2026. i 2027. godinu, što odražava izraženiji uticaj rata na tržišta robe, realne prihode i povjerenje", naveli su iz ECB-a.
Istakli su da izgledi ostaju neizvjesni, sa rizicima od rasta inflacije i rizicima od pada ekonomskog rasta.
"Pune implikacije rata na srednjoročnu inflaciju i rast zavisiće od intenziteta i trajanja šoka cijena energije, kao i od obima njegovih indirektnih i sekundarnih efekata", kazali su iz Evropske centralne banke.
Postavlja se pitanje kako će povećanje kamatnih stopa u evrozoni uticati na BiH?
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, istakao je za "Nezavisne novine" da je odluka ECB-a očekivana jer su stope inflacije u EU u prethodnom periodu premašile tri odsto.
"Naravno, ta inflacija je u prvoj mjeri prouzrokovana sukobom na Bliskom istoku, odnosno blokadom Ormuskog moreuza kroz koji prolazi četvrtina svjetske nafte, te dovodi do znatnog rasta cijena energenata, te u konačnici dovodi do porasta cijena u cijelom lancu proizvoda i usluga. Što se tiče BiH, mi ne očekujemo da će ova odluka ECB-a dovesti do bilo kakvih značajnijih promjena na finansijskom tržištu u BiH, kao što smo ranije više puta ponovili. Nismo dio EU, tako da se cijene, odnosno kamatne stope donose na lokalnom tržištu", objasnio je Ražanica.
Ekonomista Admir Čavalić rekao je za "Nezavisne novine" da je sasvim realno očekivati povećanje kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini.
"To je moguće da se desi i ove godine. Povećanje kamatnih stopa može negativno uticati i na fizička lica u smislu potražnje za kreditima, i realno realizacije te potražnje na tržištu. Sa druge strane, to bi negativno uticalo i na našu privredu, kao još jedan dodatni teret pored energetske krize, i to na način da destimuliše investicije i otežava kreditiranje. Nadamo se da situacija na globalnom tržištu neće dugo trajati, te da će Evropska centralna banka čim prije raditi korekcije nadole", naglasio je Čavalić.
