Premijer Andrej Plenković izjavio je danas da se na sastanku koalicije razgovaralo o inicijativi DP-a da se u BiH za Hrvate osnuje posebna izborna jedinica te da se radi o naporu za političkom vidljivosti, no za promjenu izbornog sistema i Ustava potreban je konsenzus političkih stranaka i institucija u BiH.
Hrvatske političke stranke i hrvatski narod to, nažalost, ne mogu napraviti sami, rekao je. DP-ovu inicijativu u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" analizirali su Frano Matušić, Mladen Barać, Haris Zahiragić i Nino Raspudić.
Domovinski pokret zatražio je u ponedjeljak da se deklaracijom hitno pokrene inicijativa za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH i da se unutar vladajuće koalicije hitno postigne dogovor o konkretnim koracima koje Hrvatska treba poduzeti kako bi se osiguralo da Hrvati imaju svog predstavnika u Predsjedništvu BiH.
"Tražimo da se spriječi bilo kakva mogućnost preglasavanja hrvatskog naroda, ne samo na izborima u listopadu 2026., nego i u budućnosti. Želimo da se to ne dogodi već po peti put", kazao je Mladen Barać, glavni tajnik Domovinskog pokreta, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva.
"Otvaranje ove teme ne bi trebalo biti nikakav bauk. Pogledajmo izborne jedinice u RH. Imamo izborne liste za dijasporu, za nacionalne manjine. Ovo što bi mi željeli vidjeti u BiH da se odrazi na terenu je da isti ljudi koji su prijavljeni na istim boravišnim mjestima, po istim boravišnim listama, glasaju isto tako, ali da imaju dvije glasačke kutije. U tome smislu mi zaista ne vidimo zašto se pravi nekakav problem u vezi cijele ove priče, da se dočekala na neki način "na nož". Ovo je sasvim legitimna stvar za komunicirati, tim više jer ovo je nacionalni interes", rekao je Barać.
"Mi smo u ponedjeljak, kad smo objavili taj dokument, htjeli postići efekt. Efekt je taj da mi večeras sjedimo u studiju Otvorenoga i raspravljamo na ovu temu", rekao je.
"Ono što smo komunicirali prema našim koalicijskim partnerima je bilo sljedeće: da ćemo za dva tjedna naznačiti službeni pozicijsi dokument koji ćemo predočiti koalicijskim partnerima - da idemo upravo u tome smjeru, osiguravanja hrvatske izborne jedinice u BiH. Nakon toga bismo s tim pozicijskim dokumentom upoznali sve saborske klubove, uključujući i Ured predsjednika Republike. Ovo je jednostavno opći nacionalni interes i mi tu želimo zaista tražiti što širi konsenzus", dodao je Barać.
"Mi možemo shvatiti da kolege iz HDZ-a imaju drukčije viđenje, da njihova sestrinska stranka HDZ BiH ima svoju kandidatkinju i da oni pozivaju na okupljanje hrvatskog korpusa, da glasaju za nju. To je skroz u redu. Međutim, ne možemo reći da je to interes RH u cijelosti. Gledamo veću širinu. Mislimo da je sazrelo vrijeme da plasiramo tu ideju, da RH nastupi državnički i da pored izmjena izbornog zakona to vežemo uz konkretnu hrvatsku izbornu jedinicu", dodao je.
Mladen Barać, glavni tajnik DP-a, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva (Foto: HTV / HRT)
Frano Matušić, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (HDZ), kazao je da se još ne zna što je to, kakva je to ideja u smislu konkretnog prijedloga.
"Ono što sasvim sigurno znamo je da Hrvatska ima jasnu poziciju prema izborima u BiH, da ima jasnu poziciju prema zaštiti prava i interesa hrvatskog naroda u BiH", rekao je i ponovio da su četiri puta preglasani glasovima Bošnjaka.
"To je na neki način zloporaba tog mehanizma glasovanja za člana Predsjedništva BiH jer Hrvati nisu glasovali za Komšića u četiri navrata i sasvim sigurno je da to treba ispraviti. Ali prije svega, na tri konstitutivna naroda leži ta težina ispravka tih nepravilnosti, odnosno u ovom slučaju na Bošnjacima i Hrvatima u Federaciji koje se trebaju dogovoriti", dodao je.
"Čak prije par godina bio je skoro blizu dogovor između Bošnjaka i Hrvata u Neumu. Međutim, ono što se tamo dogovorilo, nažalost, nije se implementiralo pa se ponovilo ovo što se ponovilo s izborom Komšića. On je apsolutno nelegitimni predstavnik. Što se tiče Hrvatske, mi tu poziciju jasno branimo u smislu da svim partnerima i u EU i izvan EU jasno govorimo da je riječ o nelegitimnom izboru za člana Predsjedništva jer osoba koja je izabrana je "persona non grata" bila u općinama gdje su Hrvati većina, u općinama i gradovima", istaknuo je Matušić.
"Cilj nam je, kaže, da BiH imamo sutra u EU. Najzaslužniji za činjenicu da se donijela odluka o početku pregovora je HDZ, odnosno njen predsjednik premijer Plenković koji je zaslužan da se dobije taj pregovarački status za BiH", rekao je Matušić. Napominje da je to uvjetovano određenim reformama.
Frano Matušić, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (HDZ) (Foto: HTV / HRT)
Odgovarajući na pitanje kako se misli "vratit ćemo Herceg-Bosnu", ako ne prođe DP-ova inicijativa, Barać je rekao:
"Što se tiče Herceg-Bosne ili bilo kojeg drugog teritorijalnog oblika koji bi dobili pravo Hrvati pored druga ostala dva konstitutivna naroda, to je stvar dogovora naroda u BiH, ali tek onda kada te politike budu zagovarali autentični predstavnici hrvatske politike. Mi bismo bili najsretniji da se oni mogu dogovoriti unutar BiH. Ali mi imamo cijelo vrijeme jednu vrtnju u krug. "Vrtio sam ih u krug", bile su riječi Bakira Izetbegovića u Neumu kada su srušeni bili ti isti pregovori", kazao je Barać.
"Mi smatramo da geopolitički trenutak, pogotovo novi američki pristup prema ovome dijelu svijeta, može, dakle, otvoriti neke nove kanale za aktualizaciju ove teme", kazao je.
"'Herceg-Bosna' nikada neće biti napravljena"
Haris Zahiragić, zastupnik u federalnom Domu naroda i potpredsjednik SDA, kazao je Baraću:
"Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno - Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano '90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem osobno.
Osim toga, trebate znati da smo mi Bošnjaci dobronamjeran narod, dobar narod, ali smo isto tako ponosan i dostojanstven narod. I nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom historijom, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih par stotina godina, s izuzetkom malim, 1993. i 1994. godine - vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrijeli za to jednostavno ne stoji", kazao je Zahiragić.
A šta je u emisiji kazao četvrti gost Nino Raspudić, pogledajte u video prilogu:
