ĐONLAGIĆ O DODIKOVOM PRIJEDLOGU: 'To je smijurija, hoće li ljudi u RS čekati u redovima da im se vrati 6 feninga?'

SNSD je juče, obaranjem kvoruma, blokirao usvajanje Izmjena zakona o akcizama u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine. Delegat doma naroda PSBiH Dženan Đonlagić (DF) ističe za N1 kako je pozadina ta što entitet Republika Srpska već kasni s ne izvršavanjem tekućih obaveza iz budžeta. 

Jeste li očekivali učešće razvoj događaja?

Jesam. Ovo što sada gledamo je zapravo zaista završni čin političkog javašluka aktuelne vlasti. Tako bih nazvao sve ovo što se trenutno dešava, dijelomično u Predstavničkom domu, a eskalira zapravo u Domu naroda zloupotrebom tog ustavnog mehanizma obaranja kvoruma, kada zapravo tema, evo vidimo da čak nije ni politička, nego se radi ekskluzivno o ekonomskoj temi.

Ali već se ne zna da to pokušavaju prevesti na politički teren. Kažu da je to prenos nadležnosti?

Apsolutno ne. Idemo redom. Izvorno, pitanje akciza je pitanje indirektnih poreza jer je akciza poseban porez koji ispada u kategoriju indirektnih poreza. Sistem indirektnog porezivanja kao što su PDV, carine i akcize i putarine jeste nadležnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Davno je prenesena ta nadležnost sa entiteta na državu, uvođenjem PDV-a još 1. januara 2006. godine. Dakle, parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je zakonodavac po pitanju zakona o akcizama. Naravno, inicijativa bi trebala da ide iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, no svjedočimo da već godinu i po dana nema apsolutno nikakvih zakona iz aktuelne vlasti pa pojedini zastupnici i delegati zapravo iniciraju. Ovo je prijedlog iz Predstavničkog doma, iz zastupničkih klupa.

"RS kasni s budžetskim obavezama"

Svjedočimo da imamo enorman rast cijena energenata, dakle nafte i naftnih derivata. Uzročno-posljedično i ostalih namirnica?

Naravno, to će uslijediti kao lančana reakcija. Ovo je tipičan primjer te inflacije troškova koji se zapravo dešava rastom cijena goriva. I zapravo Izmjenom zakona o akcizama je zapravo bio prijedlog da se da alat vijeću ministara da u ovakvim situacijama kada imamo zaista poremećaj na tržištu i enorman rast cijena, dakle mi smo prethodnih nekoliko dana imali zapravo recimo rast dizela za jednu konvertibilnu marku po litri dizela, što se zaista smatra poremećajem na tržištu, da vijeće ministara u takvim situacijama ima alat da ili privremeno ukine akcizu ili je umanji. To je bio prijedlog izmjene zakona. Dakle, da Vijeće ministara može to koristiti. Nažalost, evo vidjeli smo da zapravo u situaciji kada bi trebali ekonomski pomoći građanima da barem djelimično ublažimo ovaj naftni šok, odnosno cjenovni šok koji se dešava na tržištu, SNSD je to iskoristio da obori kvorum. Dakle, tu nema ekonomskog argumenta. Jedina, meni logičan zaključak, ja sam to iznio juče na zasjedanju Doma naroda, jeste što budžet entitetski, dakle ovdje mislim prvenstveno na budžet Republike Srpske, ne može više podnijeti umanjenje prihoda.

"Dodikov prijedlog je smijurija"

Ali ovo ne bi bilo umanjenje s obzirom na rast cijena. Vjerovatno bi bilo odricanje dijela.

Ali je problem tekuće likvidnosti tamo. Dakle, ja imam informaciju da taj budžet već ne izvršava tekuće obaveze. Dakle, da se kasni zapravo sada.

S druge strane imamo prijedlog Milorada Dodika, lidera SNSD-a, da zapravo preko porezne uprave građani Republike Srpske dobiju povrat dijela akciza, 20% od akciza. Juče vaš kolega Nikola Špirić obrazlaže kako Uprava za indirektno oporezivanje ne može uraditi ovo što se predlagalo u parlamentu. Kažu da je to ogroman problem za administraciju. Kako to jeste problem, a ovo što predlaže Milorad Dodik nije problem?

Prvo, ovaj Dodikov prijedlog rekao bih da je apsolutna smijurija. Ja ne znam je li to vrijedno komentara sad. Kako to u praksi uopšte implementirati? Šta da ljudi stanu u red, da dođu s fiskalnim računima i da se prave neki spiskovi? Hoće li tamo biti neka blagajna, pa će im isplaćivati putem blagajne, što je apsolutno nemoguće, ili će se praviti neki spiskovi, pa šta sad ljudi moraju transakcijski račun dati, pa povrat toga 20% od 30%... To je najveći problem zapravo, što je to minorna suma... To je šest feninga nekog eventualnog povrata.

Može li DF u vlast?

Kako vidite vlast nakon oktobarskih izbora?

Naravno, sve zavisi od glasača i od toga ko će ući u parlament, odnosno u vlast, ali sudeći po svemu i ta prethodna garnitura i ova sada, niko tu ni sa kim nema dobre odnose. Vjerujem i mislim da bi trebalo doći do promjene vlasti. Dakle, ja mislim da ovo više ovako ne ide.

A kako bi ta križaljka mogla izgledati? Čak i da budete u mogućnosti da budete dio vlasti, jedan dio političkog spektra, koji je sa druge strane vas ne želi. Ne možete biti njihovi partneri, i oni to otvoreno kažu.

A križaljka mora se desiti onako kako građani ovoga puta daju podršku, konkretno Demokratskoj fronti, u smislu broja ruku i u Parlamentu Bosne i Hercegovine i u Parlamentu Federacije, ako govorimo o državnoj i entitetskoj vlasti. I ukoliko ta podrška bude značajna i ukoliko brojevi budu takvi da se vlast neće moći napraviti bez DF-a ili kao što je izbor člana Predsjedništva BiH, ovoga puta mislim da će biti vrlo važno, dakle, vrlo precizno definisati šta je potrebno uraditi.