Činilo se da će Orlovi u kvalifikacionoj grupi sa Engleskom najmanje do baraža, a doživjeli su krah i bruku.
Baraž je ostao samo sanak pusti za tadašnjeg selektora Dragana Stojkovića, pa će Mitrović i društvo tokom ljeta odmarati i najveću svjetsku smotru fudbala gledati na televiziji. Kvalifikacioni krah nije uzrokovao neke promjene u FS Srbije. Predsjednik Dragan Džajić je na Skupštini FS Srbije najavio bolje dane.
– Nije sve lijepo, moram da istaknem da se nismo plasirali na Svjetsko prvenstvo, a morali smo da izborimo najmanje baraž. I to je neuspjeh, ali gledamo naprijed, gledamo dalje i sve ćemo da uradimo da u narednom periodu Srbija bude na mjestu koje joj pripada – rekao je Džajić.
Jedan od gorućih problema u selekciji Srbije je to što selektori nisu imali autonomiju u radu. Nedavno je o tome za medije u Srbiji otvoreno pričao i bivši selektor Slavoljub Muslin, koji je kroz kvalifikacije sa Srbijom izborio 2018. plasman u Rusiju, ali nije sjedio na klupi na Mundijalu.
– Fudbalski svijet nije mogao da razumije to što se tada dešavalo. Ja nisam mogao da im dam objašnjenje zašto sam otišao iz reprezentacije, jednostavno sam rekao da se nismo složili u viđenju nekih stvari. Na primjer, kako treba da izgleda reprezentacija, ali tad nisam rekao pravu istinu. Svi znaju da su neki htjeli da se miješaju u spisak igrača – prisjetio se za medije u Srbiji razloga zbog kojih je otišao nakon što je Srbiju odveo na Mundijal u Rusiju 2018.
Legenda Crvene zvezde i trofejni trener nije dozovolio da mu se bilo ko miješa u izbor fudbalera. Problemi su nastali tek kad se Srbija kvalifikovala.
– Ne, nisam dozvolio miješanje; to nije u redu, naročito u mojim godinama i poslije ovog uspjeha, jer dok su trajale kvalifikacije za Mundijal u Rusiji nije bilo miješanja i nije bilo nikakvih pritisaka na mene da igra ovaj ili onaj i zato i jesmo napravili rezultat. Nakon toga nisam mogao da dozvolim da mi se neko miješa u posao, jer to ne bih bio ja. To ne bi izgledalo onako kao što sam ja htio na Mundijalu i nisam mogao da prihvatim njihove uslove – objasnio je Slavoljub Muslin.
Da se čelnici Saveza i razni ljudi iz politike miješaju u rad selektora i žele da odlučuju ko će biti pozvan u selekciju i ko će igrati potvrdio je u izjavi medijima i Ljubinko Drulović.
– Ja sam bio kao igrač i na Mundijalu i na Evropskom prvenstvu. Kad odemo na velika takmičenja imamo problem da li će da igra Marko, da li će da igra Janko. Individualni interesi su, nažalost, najveći problem srpskog fudbala. To kada neko na silu gura nekog ko možda ne zaslužuje da u tom trenutku igra pravi problem i u samoj ekipi. To se dešava i danas i mi ništa nismo uradili da se to promijeni. Muslina su sklonili zato što u tom trenutku možda nije računao na Sergeja Milinković Savića. Spominjale su se i neke cifre od 120 do 150 miliona da će biti prodan. Vidjeli smo da ništa ne može na silu – rekao je .
Za razliku od Srbije, u Hrvatskoj je selektor Zlatko Dalić odbranio svoju autonomiju u izboru igrača. Pozivi idu isključivo po izboru selektora i saradnika. I sam Dalić je u više navrata isticao važnost autonomije u radu, poručujući kritičarima i javnosti da ga “puste na miru” kako bi mogao raditi posao najbolje što zna. Dalić je odolio pritiscima medija, ali i kritičara kojima je često upućivao poruke tipa „imate li ljudi drugog posla“ i posebno naglašavao činjenicu da uživa u poslu selektora.
– Susrećem se sa mnogo pritisaka, ali sve to shvatam kao dio posla selektora reprezentacije – rekao je medijima u Hrvatskoj.
Selektor Hrvatske je pobijedio kritičare i sve to vratio rezultatima, jer Hrvatska je pod njegovom palicom uzela jedno srebro i jednu bronzu na Mundijalima. Hrvati su redovni učesnici najvećih smotri fudbala, što se za ostatak regiona ne može reći.
Kad se politika ne miješa, kad struka sastavlja tim onda ne može biti neuspjeha. Bosna i Hercegovina je pravi primjer. Nije tajna da su u prošlosti selektori u BiH često bili pod pritiskom javnosti, menadžera, ali i političara da pozivaju određene igrače. To je potvrdio i bivši član stručnog štaba u eri Mehmeda Baždarevića, Igor Janković. Malo ko je uspio da odoli pritiscima. Barbarez jeste i zato je za samo dvije godine uspio da uradi čudo.
Podmladio je ekipu, smjena generacija je uspješno odrađena, a što je najvažnije – selektor ima slobodu u izboru igrača. Za razliku od svojih prethodnika, on je imao i slobodu da sam izabere stručni štab.
I direktor Emir Spahić je nedavno pred medijima javno zahvalio predsjedniku Vici Zeljkoviću koji je, kako je istakao, stao iza reprezentacije, pružio im podršku i zaštitio od kritika javnosti.
Za razliku od Dalića ili selektora Srbije, ima još jedan problem, jer često dobije negativne odgovore na pozive nekim igačima, ali to ga nije zabrinulo.
– Svaki igrač koji na terenu zasluži poziv dobiće ga sigurno; ako ne želi da igra za BiH onda je to njegov problem. Za BiH će igrati samo oni koji to zaslužuju i oni koji vole ovu zemlju i reprezentaciju. Ja nikog neću da molim i tako će ostati. Takođe, niko neće moći da se miješa kad je u pitanju izbor igrača. Dakle, svi koji zasluže na terenu će dobiti poziv. Nisam ni ja, a ni bilo ko od nas lud da ne pozovemo kvalitetne igrače – jasan je Barbarez.
Iz svega jasno je zaključiti kojim putem treba da krene i Srbija. E sad, da li je moguće da selektor Srbije dobije autonomiju u svom radu? Vidjeli smo kako je to izgledalo 2018. kad je Slavoljub Muslin morao da odstupi, jer nije dozvolio da mu neko naređuje koje igrače da pozove. Svi znamo kako se Srbija provela u Rusiji.
Dalić i Barbarez imaju autonomiju u radu i snagu da ućutkaju i da argumentima i rezultatima nadvladaju kritičare, dok je u Srbiji do sada to bilo nemoguće.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.
