Od digitalnog kazina do Wall Streeta – tržišta predviđanja ulaze u novu fazu
Na njima se nije trgovalo akcijama, obveznicama ili valutama, već ishodima budućih događaja. Hoće li Fed sniziti kamatne stope, ko će pobijediti na izborima, da li će cijena Bitcoina rasti, kakvo će biti vrijeme – sve je postalo predmet opklade.
Granice su se u međuvremenu značajno pomjerile. Ono što je nekada ličilo na digitalnu „Baba Vangu“ ili online kladionicu, danas se sve više pretvara u prostor gdje se „trguje“ ratom, nestabilnošću i ljudskim tragedijama.
Jednostavno pitanje – „da ili ne?“ – danas pokreće više od 13 milijardi dolara mjesečno na tzv. prediction marketima, platformama poput Polymarketa, PredictIta i Kalshija.
Riječ je o digitalnim tržištima zasnovanim na blockchain tehnologiji, koja omogućavaju anonimnim korisnicima da ulažu na neizvjesne ishode – ne kroz klasično klađenje, već kupovinom „event ugovora“ zasnovanih na binarnom ishodu. Korisnici tako mogu ulagati u sve, od mogućih vojnih udara na Iran, preko popularnosti serija na Netflixu, pa do krajnje neobičnih scenarija.
Na tim platformama brišu se granice između politike, finansija i popularne kulture, pa se sve češće opisuju kao nova verzija „berze trendova“ u ekonomiji pažnje – prostoru u kojem je gotovo sve monetizovano. Međutim, rast tržišta predviđanja otvara i ozbiljna pitanja.
Nedavni slučajevi dodatno su pojačali kontroverze – uključujući neobično visoke obime trgovanja neposredno prije izbora u Portugalu, političke potrese u Venecueli, ali i slučaj u Izraelu, gdje su dvije osobe optužene za korišćenje povjerljivih informacija kako bi trgovale ishodima vojnih operacija.
U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je Polymarket osnovan, platforma je godinama bila blokirana, uključujući i tokom predsjedničkih izbora 2024. godine. Ipak, nedavno se vratila na domaće tržište, uz političku podršku, uključujući i Donalda Trumpa, dok njegov sin ima savjetničke uloge u Polymarketu i Kalshiju.
Slogan jedne od platformi, Kalshija, glasi: „Svijet je poludio – trguj time.“ No, ne mogu svi trgovati.
Prediction marketi funkcionišu u prostoru koji je istovremeno globalan i fragmentisan. Iako su u mnogim državama, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Belgiju, zabranjeni ili ograničeni, korisnici im često pristupaju putem VPN-a, zaobilazeći nacionalne regulative. Time nastaje paradoks: države mogu zabraniti pristup sopstvenim građanima, ali ne mogu spriječiti ostatak svijeta da „trguje“ njihovim izborima, politikom ili krizama.
U središtu rasprave je ključno pitanje: da li su prediction marketi oblik kockanja ili nova vrsta finansijskog tržišta? Dok jedni tvrde da korisnici koriste informacije i znanje, drugi upozoravaju na moguće zloupotrebe, posebno kada su u pitanju insajderske informacije ili osjetljivi bezbjednosni podaci.
Granica između igre, ulaganja i kockanja postaje sve nejasnija, dok regulatorni okvir zaostaje.
Portparol Evropske komisije Thomas Regnier naveo je da zaštita djece na internetu ostaje jedan od ključnih prioriteta.
„Aktom o digitalnim uslugama (DSA) već smo među liderima kada je riječ o zaštiti maloljetnika online. DSA obavezuje sve platforme u EU da osiguraju visok nivo bezbjednosti, privatnosti i dobrobiti djece“, rekao je.
Dodao je da je Evropska komisija objavila smjernice za platforme, kao i da pojedine države već testiraju aplikacije za provjeru uzrasta korisnika.
Model aplikacije za verifikaciju godina razvijen je tako da štiti privatnost korisnika i ima ambiciju da postane standard za zaštitu maloljetnika. Trenutno se testira u Francuskoj, Španiji, Grčkoj, Italiji, Kipru i Danskoj.
Prediction marketi sve više ulaze u mainstream. Njihovi podaci danas se pojavljuju u analizama velikih medija poput CNN-a i CNBC-a kao indikator tržišnog sentimenta u realnom vremenu.
To otvara pitanje – da li je riječ o stvarnim podacima ili samo o kolektivnom osjećaju tržišta?
Profesionalizacija ovog sektora ubrzano napreduje. Platforme se koriste poput news feedova, dok istovremeno generišu ogromne prihode. Sam Polymarket procijenjen je na oko devet milijardi dolara, dok bi ukupni obim trgovanja mogao dostići čak bilion dolara do 2030. godine.
Za profesionalne investitore ova tržišta nijesu samo kladionica, već potencijalni alat za upravljanje rizikom. Ugovori vezani za geopolitičke događaje, kamatne stope ili recesiju mogu služiti kao zaštita portfelja – slično finansijskim derivatima.
Drugim riječima, ono što običnom korisniku izgleda kao opklada na haos, investitorima može biti signal i instrument za donošenje odluka.
Ipak, kako tržišta rastu, raste i zabrinutost. Ako počnu ne samo da predviđaju, već i da utiču na političke ishode, granica između analize i manipulacije mogla bi postati opasno tanka.
U svijetu u kojem se budućnost sve više „trguje“, ostaje ključno pitanje: može li se zaista svesti na jednostavno – da ili ne?