Detalji sporazuma, koje su američki zvaničnici opisali kao “platinasti standard“, predstavljeni su nakon dvodnevnih pregovora u Berlinu.
Amerika planira da Senat ratifikuje sporazum, čime bi on postao pravno obavezujući, po uzoru na bilateralne odbrambene pakte sa Japanom i Južnom Korejom. Međutim, za razliku od tih aranžmana, plan ne predviđa slanje američkih vojnika na ukrajinsku teritoriju, potvrdili su ukrajinski i evropski zvaničnici.
Umjesto toga, u početnoj fazi biće uspostavljena misija pod vođstvom SAD zadužena za nadzor prekida vatre i posredovanje u sporovima, sa ciljem da se bilo kakve tenzije riješe prije nego što eskaliraju u nasilje, piše britanski “Telegraf”.
Vazdušne snage kao odgovor na agresiju
Ako diplomatski napori ne uspiju i dođe do nove ruske invazije, Vašington će morati da odluči o upotrebi smrtonosne sile. Diplomatski izvori navode da bi najvjerovatniji odgovor uključivao vazdušne snage.
Prema tom planu, američki borbeni avioni F-35, projektili tomahavk ili slični sistemi stacionirani na teritoriji NATO mogli bi se koristiti za protivnapade u slučaju da Moskva prekrši primirje. Teoretski, američke snage mogle bi da pomognu Ukrajini izvođenjem prekograničnih udara protiv ruske vojne opreme.
Ipak, preventivni udari smatraju se malo vjerovatnim zbog rizika od eskalacije, a američka vojna akcija uslijedila bi tek nakon što se odgovornost za sukob jasno pripiše Rusiji.
Uloga evropskih saveznika
Američko teško naoružanje dopunilo bi obaveze koje su već ponudili evropski partneri. Koalicija voljnih, predvođena Velikom Britanijom i Francuskom, predložila je preuzimanje značajnog dijela tereta raspoređivanjem multinacionalnih snaga za „uvjeravanje“.
Njihova primarna uloga bila bi obuka poslijeratne ukrajinske vojske, nadzor vazdušnog prostora i obezbjeđivanje ključnih pomorskih ruta u Crnom moru. U izjavi koju je potpisalo više od deset evropskih lidera stoji da će snage „pomoći u regeneraciji ukrajinskih snaga, u obezbjeđivanju ukrajinskog neba i u podršci sigurnijim morima, uključujući djelovanje unutar Ukrajine“.
Evropski izvori priznaju da bi te kopnene snage mogle poslužiti i kao „okidač“ za usporavanje eventualne ruske invazije do dolaska pojačanja, ali još uvijek nije donijeta odluka o „pravilima angažovanja“ u slučaju direktnog kontakta sa ruskim snagama.
Stvaranje „čeličnog ježa“
Kijev je mjesecima insistirao na ključnoj ulozi SAD u bezbjednosnim garancijama, što im je Donald Tramp u najnovijoj ponudi i omogućio. Garancije obećavaju obnovu i razvoj ukrajinskih oružanih snaga u ono što je postalo poznato kao „čelični jež“ – vojsku koju bi budući osvajači teško mogli da savladaju.
Razrađen mirovni plan od 20 tačaka predlaže ograničavanje ukrajinske vojske na 800.000 pripadnika, što je kompromis prema ruskim zahtjevima. Međutim, ne bi bilo ograničenja na sisteme naoružanja koje bi Ukrajina mogla koristiti za odbranu.
Da li će Putin pristati
Iako su bezbjednosne garancije koje nudi SAD pozdravljene u Kijevu i evropskim prestonicama, posao još nije gotov, a dalji razgovori nastavljaju se ovog vikenda u Majamiju.
S obzirom na to da su ponuđene garancije slične članu 5 NATO, evropski izvori izražavaju sve veću sumnju da će Putin pristati na takve prijedloge. Iako se Ukrajina neće uskoro pridružiti NATO, ove garancije predstavljaju značajnu stratešku prepreku Putinovim ambicijama.
Pitanje koje ostaje za Evropu je: „Kako će Tramp reagovati ako Putin odbije mirovni sporazum zasnovan na ovim garancijama?“
Ukrajinski predsjednik Zelenski je jasan: „Vjerujem da će SAD primjeniti pritisak sankcijama i obezbjediti nam više oružja ako Putin sve odbije. Mislim da bi to bio pošten zahtjev sa naše strane Amerikancima”, piše Index.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.