Kako se američko-izraelski rat s Iranom smiruje, američki predsjednik Donald Trump već najavljuje ponovno usmjeravanje svoje pažnje na neka druga pitanja kojima se prije sukoba s Iranom opsežno bavio. Već je izjavio da će se ponovno posvetiti ruskom ratu u Ukrajini, a CNN u utorak piše da će fokus ponovno preusmjeriti i na pitanje carina.
Podsjećajući na njegove vlastite izjave, CNN piše da je riječ „carine“ jedna od njegovih omiljenih riječi - ako ne i najomiljenija - no otkako je izbio rat s Iranom, rijetko se mogla čuti u njegovim izjavama.
No, kako se navodi, trenutno krhki sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji nudi put prema okončanju višemjesečnog rata, ponovno je vratio carine na Trumpov dnevni red, a situacija bi se, kako ocjenjuje autorica Elisabeth Buchwald, mogla vrlo brzo zakomplicirati.
Uoči ovosedmičnog samita grupe G7 u Francuskoj, Trump je zaprijetio uvođenjem poreza od 100 posto na francuska vina ako francuski predsjednik Emmanuel Macron ne ukine porez na digitalne usluge od 3 posto. Taj porez posebno pogađa američke tehnološke gigante poput Amazona, Alphabeta, Applea i Mete.
„Zamolio sam ga da ne oporezuju američke kompanije, a ako to ipak učine, neću imati drugog izbora nego uvesti carinu od 100 posto na sav šampanjac i sva vina koja dolaze iz Francuske“, rekao je Trump za New York Post u intervjuu objavljenom u ponedjeljak.
Trump takve prijetnje upućuje još otkako je porez uveden 2019. godine. Prije najnovijeg upozorenja, u januaru je zaprijetio uvođenjem carine od 200 posto na francuska vina i šampanjac, nakon što je Macron dao naslutiti da se neće pridružiti Trumpovom „Odboru za mir“, organizaciji koja je izvorno formirana s ciljem – barem kako je to službeno predstavljeno – da se pomogne u obnovi Pojasa Gaze nakon rata između Izraela i Hamasa.
Ipak, ističe autorica, iz različitih razloga, Trump dosad nije proveo te prijetnje. Bijela kuća je, pak, odbacila bilo kakvu povezanost između sporazuma s Iranom i Trumpovog upozorenja o carinama na francuske proizvode. „Ovdje nema zaokreta – predsjednik reaguje na pitanje o kojem je već jasno zauzeo stav“, izjavio je glasnogovornik Bijele kuće, Kush Desai, za CNN.
Osim francuskih vina i šampanjca, što bi moglo izazvati širu odmazdu Evropske unije, Trump je također najavio povećanje nameta na automobile iz Evropske unije, tvrdeći da je evropski trgovinski blok povrijedio sporazum sklopljen prošlog ljeta. Povrh toga, Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) nedavno je predložio carine koje kreću od 12,5 posto na svu robu iz Japana, Kine i Indije zbog navodnog prisilnog rada. Očekuje se da će te carine stupiti na snagu nakon što idućeg mjeseca istekne privremeni porez na uvoz od 10 posto.
U međuvremenu, američka ekonomija se još uvijek oporavlja od posljednjeg vala carina. Trump je prošlog aprila uveo opsežne carine koje su paralizirale poslovanje i zaustavile donošenje poslovnih odluka te zapošljavanje, a većinu tih nameta Vrhovni sud je naknadno poništio.
Tek više od godinu dana kasnije, efekti carina na tržište rada počinju slabiti. Poslodavci, koji su zbog nesigurne trgovinske klime oklijevali zapošljavati nove radnike, ponovno su počeli zapošljavati. Američka ekonomija je u posljednja tri mjeseca prosječno stvarala 188.000 novih radnih mjesta mjesečno, što je velika razlika u odnosu na prošlu godinu, kada je mjesečno otvarano manje od 10.000 novih radnih mjesta.
No, godišnja stopa inflacije, koja je prije američko-izraelskog rata s Iranom iznosila samo 2,4 posto, prošlog mjeseca je porasla na 4,2 posto, što je najviši nivo u posljednje tri godine, prema Indeksu potrošačkih cijena. Na mjesečnom nivou cijene su porasle za 0,5 posto, pri čemu je 60 posto tog povećanja posljedica povećanih troškova energije.
Osjetljiv trenutak
Zbog svega toga, upozorava Buchwald, mogućnost uvođenja novog vala uvoznih carina dolazi u posebno osjetljivom trenutku.
Ipak, kako ističe, ekonomisti određenu utjehu pronalaze u bazičnoj mjeri inflacije, koja isključuje cijene hrane i energije. Taj pokazatelj, poznat kao „temeljna“ (ili bazna, nap. a.) inflacija, u maju je iznosio 0,2 posto na mjesečnom i 2,9 posto na godišnjem nivou. To upućuje na to da – barem zasad – više cijene energije u SAD-u nisu značajno povećale cijene drugih roba i usluga od početka rata s Iranom. To, kako navodi autorica, nije uvijek slučaj jer energija predstavlja jedan od najvećih troškova poslovanja; kada njena cijena raste, kompanije taj trošak često prebacuju na potrošače.
No, kako upozorava Buchwald, još je prerano za konačan zaključak o tim pitanjima, čak i ako se promet naftnih tankera kroz Hormuški tjesnac vrati na nivoe prije rata. „Smatramo da se SAD suočava s trajnim problemom inflacije, djelimično zbog sukoba na Bliskom istoku, ali i zbog ukorijenjenosti inflacije iz perioda pandemije u cijenama usluga“, zaključili su ekonomisti francuske BNP Paribas – druge najveće banke u Evropi i jedne od najvećih svjetskih finansijskih institucija po ukupnoj imovini – u bilješci objavljenoj prošle sedmice.
