Četiri godine rata u Ukrajini: ko je profitirao, ko izgubio i gdje su tržišta danas

Prošle su tačno četiri godine od početka rata u Ukrajini, a globalna finansijska tržišta danas djeluju gotovo neprepoznatljivo u odnosu na prve mjesece 2022. Svakako, na te promjene utječe i sukob na Bliskom istoku, te aktuelna politika Donalda Trumpa, zatim političko-ekonomski potresi u srcu Evrope, ali se čini da je rusko-ukrajinski rat otvorio Pandorinu kutiju.

Inicijalni šok koji je uslijedio prije početku rata - nagla korekcija akcija, drastično poskupljenje energenata i industrijskih metala, kao i skok inflacije širom planete - vrlo brzo je prerastao u novu fazu preraspodjele kapitala.

Faza šoka je podrazumijevala povlačenje iz rizične imovine i okretanje sigurnijim utočištima, poput dolara, obveznica i zlata. Međutim, globalno finansijsko tržište je vrlo brzo prestalo reagirati isključivo defanzivno i počelo je aktivno mijenjati prioritete. Novac se najprije prelio iz tradicionalnih cikličnih sektora ka energetici, podstaknut naglim skokom cijena nafte i gasa. Kako su evropske zemlje počele trajno uvećavati budžete za vojsku i modernizirati naoružanje, tako se kapital selio i u sektor odbrane.

Dobar primjer za to je proizvođač oklopnih vozila i municije CSG NV, čiji je rekordni IPO rezultat upravo ovih promjena u industriji.

 

Krajem 2022. uslijedio je novi zaokret: lansiranje ChatGPT-ja pokrenulo je snažan investicijski talas u oblasti vještačke inteligencije (AI), pa je tok kapitala dominantno otišao ka američkoj tehnologiji i kompanijama povezanim s AI infrastrukturom. U kasnijoj fazi, s rastom geopolitičkih tenzija, dio investitora ponovo je potražio sigurnost u zlatu, koje je postalo jedno od ključnih utočišta posljednjih godina. Taj talas je pokazao snagu: zlato je i dalje u zenitu, zajedno s ostalim metalima.

 

Dakle, dok su investitori u prvim sedmicama rata spas tražili u tipičnim sigurnim lukama, u februaru 2026. pažnja je najviše usmjerena na AI, militarizaciju i redefiniranje energetskih trendova. Kretanje globalnih indeksa, sektora i robe od početka rata pokazuje da je tržište početni udar amortiziralo mnogo brže nego što se očekivalo u prvim mjesecima 2022, a već tokom 2023. postalo je jasno ko iz ove zavrzlame izlazi kao dobitnik, a ko gubi trku.

• Američka tehnologija, oblikovana serijom ulaganja u vještačku inteligenciju, i evropska odbrambena industrija, podstaknuta naglim rastom vojnih budžeta, nametnule su se kao najočigledniji pobjednici.

• S druge strane, energenti i industrijski metali, koji su odmah po izbijanju rata snažno poskupjeli, kasnije su se povukli sa svojih rekordnih nivoa, u skladu s prilagođavanjem tržišta i stabilizacijom snabdijevanja.

 

Globalni indeksi: brz oporavak i američka dominacija

Početni pad globalnih indeksa bio je oštar, ali kratkotrajan. Tržišta su se stabilizirala relativno brzo i krenula uzlazno, pa su danas vodeće berze znatno iznad nivoa iz 2022. godine.

Iako je u posljednjih šest mjeseci stvoren utisak da američko tržište zaostaje - dijelom zbog snažnog rasta evropskih odbrambenih i industrijskih akcija, kao i oporavka pojedinih azijskih berzi poput japanske - kumulativno posmatrano od početka rata upravo su Sjedinjene Države ostvarile najveći prinos. Nakon višegodišnjeg talasa rasta tehnoloških giganata, američko tržište je ušlo u fazu konsolidacije, dok su Evropa i Japan tek skoro uhvatili zamah.

Važno je, međutim, uzeti u obzir i valutni efekt. Američki dolar je u posljednjih godinu dana oslabio, dobrim dijelom pod utjecajem Trumpove politike. Za investitore izvan SAD-a, to znači da je realni prinos američkih akcija u lokalnoj valuti bio nešto niži nego što nominalni rast indeksa sugerira.

Sektori: tehnologija u SAD-u, odbrana u Evropi

Uvjerljivi pobjednik u SAD-u u protekle četiri godine je tehnološki sektor. Nakon slabijeg početka 2022, akcije su snažno ubrzale krajem te godine, kada je pokrenut AI investicijski talas. Kompanije povezane s AI-jem, čipovima, cloud infrastrukturom i data centrima postale su ključni nosioci rasta, a Nvidia je 2025. izbila u prvi plan kao najvrjednija svjetska kompanija. Doduše, nije uspjela impresionirati investitore svojom najnovijom prognozom prodaje, što ukazuje na to da će zabrinutost zbog pregrijane AI ekonomije i dalje pratiti kako Nvidiju tako i njene konkurente.

Jensen Huang, izvršni direktor Nvidije, odbacio je zabrinutosti tokom poziva u srijedu / Bloomberg

Ukupno gledano, kapitalni izdaci tehnoloških giganata drastično su povećani, a tržište je taj talas nagradilo snažnim rastom valuacija. Tehnologija je, tako, postala glavni motor prinosa američkog tržišta od početka rata do danas.

U Evropi je, međutim, slika drugačija. Najbolji učinak ostvario je sektor odbrane, koji je od početka rata porastao više od 250 posto. Nagli zaokret evropskih vlada ka povećanju budžeta za vojsku, modernizaciji opreme i jačanju domaće vojne industrije stvorio je višegodišnji investicijski ciklus. Ono što je nekada bilo marginalni sektor postalo je strateški stub evropske industrijske politike. Ipak, na Starom kontinentu ne cvjetaju ruže kada je riječ o međusobnim odnosima, pa i unutar samih najjačih ekonomija - poput Njemačke i Francuske, a dodatno loše utječu odnosi s SAD-om.

 

 

Industrija i elektrifikacija

Pored odbrane, snažan rast zabilježio je i industrijski sektor. Trend elektrifikacije, ulaganja u energetsku tranziciju, ali i povećana potrošnja na infrastrukturu - uključujući vojnu i logističku - podstakli su rast kompanija kao što su Siemens i Schneider Electric, koje su profitirale od investicija u energetske sisteme i automatizaciju. U oblasti transportne i željezničke opreme istakli su se Alstom i Siemens Energy, dok su u SAD-u benefite infrastrukturnog i industrijskog ciklusa prvi osjetili Caterpillar i General Electric.

Roba: od energetskog šoka do stabilizacije

Početak rata izazvao je snažan skok cijena energenata i industrijskih metala. Prekid ili ograničenje isporuka iz Rusije - jednog od ključnih globalnih dobavljača - dovelo je do naglog rasta cijena nafte, gasa, nikla, aluminija i drugih sirovina. Međutim, taj šok je bio relativno kratkog daha. Kako su tržišta pronašla alternativne izvore snabdijevanja, a potražnja usporila uslijed restriktivne monetarne politike, cijene su se postepeno počele stabilizirati, a zatim i padati. Danas su mnoge vrste robe znatno ispod vrhunaca zabilježenih 2022.

Plemeniti metali: zakasnili, ali snažan uzlet

Za razliku od energenata i industrijskih metala, koji su snažno reagirali odmah po izbijanju rata, plemeniti metali su pravi zamah dobili tek od 2024. godine. Zlato i, posebno srebro, ušli su u novu uzlaznu fazu u trenutku kada se tržište više nije bavilo samo posljedicama sukoba u Ukrajini, već širim talasom geopolitičke neizvjesnosti.

Kako su rasle bojazni od "pucanja" globalne trgovine po šavovima i mogućih novih carinskih barijera, tako su investitori sve više tražili zaštitu u tradicionalnim sigurnim lukama. Zlato je, pritom, dobilo dodatnu podršku kroz povećanu kupovinu centralnih banaka, koje su u uslovima dubokih geopolitičkih podjela ubrzale diverzifikaciju deviznih rezervi.

Za razliku od energetskog šoka iz 2022, rast plemenitih metala nije bio impulsivan niti kratkotrajan, pa je zlato tako postalo svojevrsni indikator nove svjetske realnosti, u kojoj je politički rizik konstanta, iako treba uzeti u obzir da mu posljednjih dana ne ide baš najbolje.

Četiri godine kasnije: tržišta miruju, ali rizik vreba iz prikrajka

Iako je 2022. bila godina šoka, naredne godine pokazale su sposobnost tržišta da se prilagode. Kapital se prelio iz energenata ka tehnologiji, iz defanzivnih sektora ka strateškim industrijama, a investicijsko razmišljanje se transformiralo od inflacije i energenata ka vještačkoj inteligenciji i sigurnosti.

Međutim, rat u Ukrajini nije ostao "događaj za sebe". Tržišta danas jesu stabilnija nego prije četiri godine, ali su i trajno osjetljivija na političke odluke. To je, možda, i najvažnija promjena: geopolitički rizik je postao utemeljeni faktor koji investitori moraju ugrađivati u svoje aktuelne i buduće strategije.