Ta godina ostaje upamćena kao sramotna za evropske lidere zbog reakcije nakon početka rata u Ukrajini, ali i šoka u snabdijevanju energijom koji je uslijedio.
su skočile, strah od ponude prožimao je kontinent, a vlade su bile prinuđene da potroše stotine milijardi evra na finansijsku pomoć domaćinstvima i industriji. Sada, kada cijene nafte i gasa ponovo rastu, zbog još jednog rata van kontrole Evrope, lideri se bore da pronađu odgovor.
Cijena barela nafte probila je granicu od 100 dolara u ponedjeljak, kada je rat Irana, Izraela i Amerike ušao u drugu nedjelju.
Hitan sastanak ministara EU zbog nafte
Ministri finansija G7 održali su hitan sastanak kasnije tog dana i rekli da su “spremni” da “preduzmu neophodne mjere”, uključujući i smanjenje rezervi nafte za hitne slučajeve.
Dok su političari razgovarali, Ormuski moreuz, vitalna energetska arterija kroz koju se transportuje 20 odsto svjetske nafte, ostaje zatvoren zbog pretnji Teherana pomorskom saobraćaju. Proizvodnja nafte i gasa na lokacijama u nekoliko zemalja Persijskog zaliva je usporena ili prestala, a iranski dronovi i rakete ciljaju energetsku infrastrukturu.
I to pogađa pravo u centar. Širom Evrope, cene na pumpama već rastu. Cijena prirodnog gasa, glavnog pokretača krize iz 2022. godine, takođe naglo raste. Sada smo svjedoci regionalnog sukoba sa nenamjernim posljedicama. A prelivanje je već danas realnost – upozorila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Što je rat duži, katastrofa će biti veća
Evropski lideri su počeli da priznaju tu realnost.
Evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis imao je upozorenje.
– U povoljnijem scenariju, gdje se sukob obuzda za nekoliko nedjelja, može se očekivati da ne bi imao veće posljedice po globalnu i evropsku ekonomiju. Ali, dugotrajnija kriza se može završiti značajnim stagflatornim šokom po globalnu i evropsku ekonomiju, sa višim cijenama energije koje bi se zatim proširile na širu inflaciju – rekao je.
Govoreći u vojnoj bazi na Kipru, francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da bi obnavljanje saobraćaja u Ormuskom moreuzu bilo “neophodno za protok gasa i nafte”. Da bi se to postiglo, rekao je da Francuska želi da uspostavi vojnu pratnju za kontejnerske brodove i tankere “što je pre moguće”. Ali takve operacije ne mogu početi dok se borbe na Bliskom istoku ne smire, upozorio je.
Najvažnije pitanje za lidere je ono na koje niko, osim možda Donalda Trampa, ne može da odgovori. Koliko će dugo trajati ovaj rat?
– Do sada je strmi rast cijena nafte i gasa ublažen, rekli su energetski analitičari, prevelikom globalnom ponudom nafte i očekivanim porastom globalne proizvodnje tečnog prirodnog gasa (LNG) u narednih nekoliko godina.
Povećanje cijena gasa takođe zahteva vreme da se odrazi na račune potrošača, dajući kreatorima politike malo vremena da reaguju.
Jedna od briga, rekao je evropski zvaničnik za “Politiko”, jeste da su rezerve gasa u EU iscrpljene na neobično niske nivoe nakon ovogodišnje hladne zime. Nema garancije da će trgovci biti podstaknuti da ih dopune tokom leta, iako insistiraju da “nema neposredne zabrinutosti”.
Teoretski, EU može rasporediti zalihe, organizovati zajedničke kupovine u vanrednim situacijama i uvesti ograničenja cijena u skladu sa vanrednim ovlašćenjima. Međutim, zemlje još nisu pozvale na ove mjere.
Strahovi naročito postoje kada je nafta u pitanju: što duže traje rat, cijene će rasti.
– Svjedoci smo velikih zatvaranja proizvodnje u mnogim zemljama Bliskog istoka, uključujući, šokantno, i Saudijsku Arabiju. Posljedice po tržište biće daleko značajnije nego one koje su viđene 2022. godine – rekao je Adžaj Parmar, specijalista za naftu i direktor firme za obavještajne podatke o tržištu energije ICIS.
Tramp: To je mala cijena
Tramp, uprkos strahovima u sopstvenoj administraciji zbog političkih posljedica rasta cijene nafte, govori cijelom svijetu da to jednostavno mora da se podnese.
Kratkoročne cijene nafte, koje će brzo pasti kada se završi uništenje iranske nuklearne prijetnje, veoma su mala cijena koju treba platiti za SAD i svet, bezbednost i mir. Samo budale misle drugačije – naveo je Tramp na mreži “Truth social”.
Kasnije je tvrdio da je rat “gotovo” završen, što je dovelo do pada cene nafte znatno ispod 100 dolara.
Za evropske lidere koji brinu zbog troškova života i negativnih reakcija birača, a koji imaju u vidu nestabilnost tržišta, to neće biti baš toliko ohrabrujuće, Politiko.
Ed Dejvi, koji je bio ministar energetike Velike Britanije do 2015. godine, a sada je lider centrističke Liberalno-demokratske stranke Velike Britanije, dao je nagovještaj kuda bi politička debata o ratu i njegovim posljedicama mogla da ode u Evropi.
– Ovaj bezobziran i nezakonit rat će rezultirati time da ljudi plaćaju veće cijene na pumpama i da će im se računi za struju povećati. A kada ljudi dođu da plate reći će: “Pa, ko je ovo izazvao?” To će biti Donald Tramp – rekao je on za BBC.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.