Čak 12 godina nakon potpisivanja ugovora: Prodaja Krivaje proglašena neuspješnom!
rijeme je defitivno stalo u zavidovićkoj Krivaji. Trebalo je da protekne 12 godina od kako je Ortačka grupa četiri firme: Makro drvo, Marić Žepče, Prograd i Fedis potpisala ugovor o kupovini glavnine proizvodnih pogona Krivaje u stečaju, da prodaja konačno bude proglašena neuspjelom. .
Odbor povjerilaca Krivaje je na posljednjoj sjednici prošlog mjeseca konstatovao da kupci nisu isplatili kupoprodajnu cijenu, te da slijedom zastare, prodaja mora biti proglašena neuspješnom.
Istom odlukom navedeno je da će kupcima biti vraćeno uplaćenih 1,85 miliona od 8,7, miliona maraka ugovorene kuporodajne cijene, piše Žurnal.
Predstavljeno kao velika pobjeda SDP-a
Podsjetimo, ugovor je uz prisustvo (i tadašnjeg) federalnog premijera Nermina Nikšića potpisan 25.9.2014., u jeku predizborne kampanje za opšte izbore. Sve je predstavljeno kao velika pobjeda SDP-a. Imovina Krivaje je kupljena za 8,7 miliona KM.
U tu sumu uračunato je preuzimanje 6 miliona kredita od Razvojne banke, koji je ranije bio dodijeljen Krivaji. Pored uplate preostalog novca u ugovorom određenim rokovima, obaveza je bila i zadržavanje 827 radnika.
Potom Ortačka grupa osniva firmu „Krivaja Mobel“. No, njihova prava namjera bila je prepisivanje imovine Krivaje na ove četiri firme, dakle sve proizvodne pogone, skladišta, upravnu zgradu Krivaje te hotel Kristal sa gotovo milion kvadratnih metara zemljišta, a kreditnu zaduženost prebacili su na „Krivaju Mobel“.
Zaduženje kreditima
Četvorka iz Ortačke grupe je „Krivaju Mobel“ dodatno zadužila i kreditima uzetim od dvije banke. Uzalud su radnici upozoravali da se odredbe ugovora ne poštuju, da ih sve više dobija otkaz.
“Pogotovo je nejasno kako su kreditor, Vlada FBiH i IP Krivaja mogli ugovoriti da obavezu plaćanja četiri pravna lica prema IP Krivaja može preuzeti njihovo novoosnovano društvo na način da preuzme obavezu po kreditima.
Bez obzira što su osnivači navedenog društva, novoosnovano društvo je zasebno pravno lice koje kao takvo nije učestvovalo u kupovini imovine stečajnog dužnika (IP Krivaja u stečaju). Imajući u vidu gore navedeno, mišljenja smo da su u prednjim radnjama prekršene odredbe člana 134. I 135. Zakona o stečajnom postupku“, navedeno je pored ostalog u Izvještaju o reviziji privatizacije Krivaje.
Iako je Agencija za reviziju privatizacije utvrdila niz nezakonitosti u procesu privatizacije Krivaje, federalna Vlada premijera Nermina Nikšića koji je itekako upoznat sa svim dešavanjima, resorni ministar, Razvojna banka FBiH, federalni Zavod za zapošljavanje i u konačnici tužilaštva znakovito su prešutjela taj izvještaj.
Ortačka družina
Sve što je ortačka družina potom uspjela jeste odvesti „Krivaju Mobel“ u stečaj, a 800 radnika ostaviti bez posla. No zato su ozbiljno prionuli da upišu pravo vlasništva nad navedenom imovinom Krivaje.
Tužbom protiv Krivaje Mobel, dakle firme koju su osnovali, zatražili da im preda imovinu koju ova firma praktično nema, zato što su je vlasnici te grupe prepisali na svoje firme!
Federalni revizori su mogli samo konstatovati ovu “sve po zakonu” otimačinu.
„Navedeno pitanje postaje složenije jer su, prema prezentiranoj dokumentaciji, članovi Ortačke grupe pojedinačno izvršili upis prava vlasništva u katastarskim knjigama nad nekretninama prijašnjeg preduzeća „IP Krivaja“ d.o.o. Zavidovići, a ne kao firma „Krivaja Mobel“ d.o.o. koja je preuzela kredit na sebe. Zavod je tražio od Razvojne banke da to ospori, međutim nadležna Federalna uprava za geodetske i imovinsko – pravne poslove je u drugostepenom postupku Rješenjem od 2. 3. 2016. godine odbila žalbu“, bavedeno je u izvještaju.
Rješenje je svojevremeno, uz pomoć Općinskog suda u Zavidovićima, pronađeno u preuzimanju pogona po rješenju o izvršenju, a kojima još uvijek raspolaže Krivaja u stečaju – raspolaže jer Ortačka grupa nikada nije isplatila ugovorom navedene obaveze, no stečajni upravnik Krivaje Hamdija Muratović im ne dopušta takav “desant” na imovinu.
