BOŠNJACI U DOBA TROJKE: Od suverene nacije do etničke grupe

Piše: Haris IMAMOVIĆ / Odgovor.ba

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović jučer je, u intervjuu za agenciju FENA, poručio da “oni koji imaju većinu u državnom domu naroda iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda moraju biti dio vlasti”.

Čović je zatim u formulu uključio i Predsjedništvo BiH, kazavši: “Oni koji imaju legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH kombinirano s domom naroda [sic!] morat će bio te većine koja će obnašati vlast.”

Dom naroda kao ukras

Na ovu izjavu je žustro reagovao Čovićev koalicioni partner, predsjednik NiP-a Elmedin Konaković, ističući da u imenovanju Vijeća ministara učestvuju Predsjedništvo BiH i Predstavnički dom PS BiH, ali ne i Dom naroda.

Činjenicu da je Čović, glede imenovanja državne vlasti, u fokus stavio na Dom naroda, Konaković je ocijenio kazavši da HDZ, skupa sa SDA i SNSD-om, “želi da BiH svede na tri etničke grupe, zanemarujući demokratiju, građansko uređenje BiH”. Otkad to BiH ima građansko uređenje?

Kako god, Konaković je poentirao ovako: ”Ovo što govori Čović je besmisleno, ali, eto, neće on, neću ni ja, nego će građani odlučiti kako će izgledati prije svega Predsjedništvo BiH, nakon toga Predstavnički dom, a vrlo važno [sic!] je da i tamo gdje se štite etnička prava, u Domu naroda, sjede ljudi kojima je stalo”.

U prevodu: vrlo je važno, ali ne i presudno ko sjedi u Domu naroda.

Iako je Konaković formalno u pravu, što znači da Vijeće ministara može biti imenovano nezavisno od Doma naroda, Čović je suštinski u pravu.

Naime, bez adekvatne podrške u Domu naroda, državna vlast ne bi bila funkcionalna. Prije svega, zakoni koje predlaže Vijeće ministara ne bi mogli biti usvojeni. Vidjeli smo to u protekle dvije i po godine.

Na koncu, niko nije bolje objasnio (neformalni) značaj Doma naroda za formiranje vlasti od samog Konakovića, kada je, u više navrata, pravdao svoj ulazak sa SNSD-om i HDZ-om u koaliciju.

Primjera radi, gostujući u Istrazi sedmice kod Avde Avdića, Konaković je na konstataciju Avdića da je Trojka mogla formirati vlast bez SNSD-a kazao: “Jesmo, i imati dobre plate i ne usvojiti nijedan zakon.”

Konaković je tada objašnjavao da je SNSD, ako ima četiri delegata u Domu naroda, neizostavan, dok nije, ako ima tri. Dakle, on je vrlo izravno potvrdio da je vrlo bitno za formiranje vlasti koliko ko ima delegata u Domu naroda BiH.

Otkud mu sada ideja da je Dom naroda nebitan u formiranju vlasti? Šta se desilo?

Razlog ovoj promjeni je vrlo banalan. Trojka je nedavno, izlaskom Kemala Ademovića iz NiP-a, izgubila svog jedinog delegata u Domu naroda. To je dovelo do jedinstvenog slučaja u poslijeratnoj historiji BiH da u vlasti imamo stranački blok, koji popunjava bošnjačku kvotu u Vijeću ministara, a pri tome nema nijednog bošnjačkog delegata u Domu naroda BiH.

 

To se nije desilo čak ni Hrvatima, za vrijeme Alijanse i Platforme.

Već i sam ulazak Trojke u vlast, sa samo jednim bošnjačkim delegatom od pet, bio je presedan. A njeno trenutno sudjelovanje u Vijeću ministara, bez podrške ijednog bošnjačkog delegata, predstavlja teško kršenje principa nacionalne ravnopravnosti.

Nije moguće ni zamisliti državnu vlast u BiH, koja ne bi imala podršku nijednog srpskog ili nijednog hrvatskog delegata. To se nikada nije desilo, niti bi Srbi, Hrvati i stranci dopustili. Ali, eto, to što je u slučaju drugih konstitutivnih naroda nezamislivo, Bošnjacima se desilo.

I da bi opravdao svoje učešće u takvoj vlasti, Konaković je počeo umanjivati značaj Doma naroda. To se ogleda i u činjenici da predsjednik NiP-a naziva konstitutivne narode “etničkim grupama” i zanemaruje fundamentalnu funkciju Doma naroda, a to je predstavljanje tri konstitutivna naroda.

Dom naroda predstavlja konstitutivne narode

U odluci Ustavnog suda BiH u predmetu U23/14 (par. 50–51) stoji da je “osnovna zadaća Doma naroda zaštita konstitutivnosti naroda”.

Dalje se u istoj odluci kaže da načelo konstitutivnosti naroda “može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda zasniva na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u FBiH”. (Podvukao H. I.)

Ovo što Ustavni sud BiH kaže o federalnom domu naroda važi i za državni dom naroda: svrha doma naroda je, za razliku od Predsjedništva BiH, predstavljanje konstitutivnih naroda.

Mi sada imamo situaciju da su Bošnjaci, kao konstitutivan narod, predstavljeni, kako u federalnom, tako i u državnom domu naroda. Ali to nije imalo nikakav utjecaj na formiranje vlasti, kako na federalnom, tako i na državnom nivou.

Suspenzijom Ustava FBiH, kroz intervenciju visokog predstavnika u aprilu 2023, zaobiđena je volja federalnog kluba Bošnjaka i bez njegove saglasnosti imenovana je Vlada Federacije. A potom je, prilikom formiranja Vijeća ministara, ignorisana volja državnog Kluba Bošnjaka.

Istovremeno, prilikom formiranja Vlade Federacije uvažena je suverena volja Kluba Hrvata, jednako kao što je prilikom formiranja Vijeća ministara uvažena volja srpskog i hrvatskog kluba: samo zato je Trojka, kako su hiljadu puta ponovili, i ušla u koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om.

Država dvije nacije i jedna nesuverena etnička grupa

Ovakav razvoj stvari znači da je jedino bošnjačkom konstitutivnom narodu oduzeto suvereno pravo da, putem svojih predstavnika u domovima naroda, utječe na formiranje vlasti.

Time je Bošnjacima oduzet status nacije, koji su dosad imali u Bosni i Hercegovini, kao višenacionalnoj državi. Pažljivo biram riječi, kada ovo kažem.

Osnovno obilježje nacije jeste da je ona, za razliku od etničke grupe, suverena zajednica. Na svijetu je mnogo etničkih grupa, ali nisu sve nacije, jer mnoge nisu suverene. Naciju ne mora činiti homogena etnička grupa, ali etnička grupa koja nije suverena – nije nacija.

Mi smo u ovom mandatu imali slučaj da su Srbi i Hrvati pokazali kao suverene zajednice, nacije, jer se njihova volja, iskazana kroz Dom naroda, nije smjela zaobići pri formiranju vlasti. U isto vrijeme, volja Bošnjaka grubo je pogažena. Time BiH nije postala građanska država, već je samo narušen princip nacionalne ravnopravnosti, a bošnjačka nacija je svedena na status nesuverene zajednice ili, kako kaže Konaković, “etničke grupe”. 

U godinama pred nama nećemo svjedočiti preobrazbi BiH u građansku državu. Jer, kako je Alija Izetbegović davno primijetio: jednostrano nacionalno razoružavanje Bošnjaka neće slabiti, već će jačati druga dva nacionalizma.

Svjedočimo tome danas: to što je Trojka pristala da se u domovima naroda Bošnjacima oduzme nacionalni suverenitet, nije dovelo do slabljenja srpskog i hrvatskog nacionalizma, već samo do preobrazbe BiH u državu dvije nacije (Srba i Hrvata) i jedne etničke nesuverene zajednice (Bošnjaka). U vremenu koje je pred nama BiH, prije bilo čega drugog, treba najprije obnoviti tronacionalnu narav BiH, tako što će Bošnjaci vratiti status nacije.