elni ljudi Gorske službe spasavanja Zenica, otputovali su u Rusku Federaciju po dvojicu preživjelih kolega koji su bili u ekspediciji na Elbrusu. Transport tijela petoro stradalih planinara u BiH uslijediće nakon obdukcije. U FBiH i Brčko distriktu danas je Dan žalosti.
Jedini preživjeli članovi zeničke ekspedicije su Haris Adilović i Kemal Vidimlić, koji će se u BiH vratiti sa kolegama koji su otišli po njih. Tijela stradalih u BiH biće transportovana nakon obdukcije, s obzirom na to da je juče, nakon evakuacije preostala tri tijela sa Elbrusa, izvršena identifikacija stradalih planinara. Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH potvrdili su za N1 da su tijela pet državljana Bosne i Hercegovine upućena na obdukciju.
"Nakon što se završi obdukcija i izdaju potvrde o smrti bosanskohercegovačkih državljana, Ambasada Bosne i Hercegovine u Moskvi će izdati sprovodnice za prevoz posmrtnih ostataka u BiH.
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine je u stalnom kontaktu sa Ambasadom BiH u Moskvi i koordinira sve aktivnosti u vezi sa navedenim tragičnim slučajem", saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Simbolični oproštaj Zeničana
U međuvremenu, stotine Zeničana oprostilo se sinoć simboličnom biciklističkom trkom na pet kilometara od svojih prijatelja, kolega, komšija i sugrađana koji su stradali radeći ono što su najviše voljeli.
"Ovo je jedan simboličan gest koji će pokazati i dokazati da je Zenica uvijek bila na strani solidarnosti. Adrenalin je čudo. Dugo vremena vozim. Ljudi koji sa mnom voze, stojimo iza toga – ideš tamo gdje te srce vuče. Oni su bili Gorska služba, oni su spasavali živote. Nažalost, njihov se prekinuo", rekao je Nedžad Agić iz NGG "Biciklisti Zenice".
Prije trke, učesnici su se zajedno s prisutnima uputili do Jalijskog mosta, gdje su u rijeku Bosnu spustili cvijeće u znak sjećanja na ove hrabre ljude.
"Izgubili smo pet iskusnih, profesionalnih planinara. Nažalost, među njima su troje članovi PD 'Vedro', dvoje iz GSS-a. To su ljudi koji su voljeli planinu, koji su voljeli izazove. Dugo su se vremena pripremali. Lično sam prisustvovao tim pripremama. Mislim da su bili spremni, ali, nažalost, planina je takva bila", rekao je Tahir Šabić, član Planinarskog društva "Vedro".
Potcjenjivanje opasnosti Elbrusa
Zbog ove, ali i brojnih drugih tragedija i života koje je ugasio Elbrus, Razvojni institut Kavkaz zatražio je strože mjere jer su, kako navode, informativne kampanje nedovoljne. Prema pisanju ruskih medija, zatraženo je proširenje prava vodiča i instruktora. Sve tragedije na Elbrusu, kako navode, dijele zajedničku nit: potcjenjivanje opasnosti penjanja na najvišu evropsku planinu, neadekvatnu procjenu sopstvenih mogućnosti, vremenskih uslova i potrebe za stručnom podrškom. Vijest o tragediji nije odjeknula samo u BiH, nego i šire.
"Vjerujem da je cjelokupna ekipa imala i dobar plan i dobru pripremu i namjere i potrebno iskustvo da dođu na određeni vrh i da se vrate bezbjedno. Međutim, vremenski uslovi koji se dešavaju oko nas su nešto što je nepredvidivo. Svi smo svjedoci i da na mnogo manjim visinama, iznenada, može da se desi apsolutna promjena vremena. To su mnogo ozbiljniji uslovi promjene sa snijegom, ledom, olujom i lavinama", rekao je Marko Obradović, spasilac Gorske službe spašavanja Srbije.
Da se priroda ne pobjeđuje, nego poštuje, rečenica je koju iznova ponavljaju istinski ljubitelji planinarenja, koji se u nevjerici prisjećaju trenutaka provedenih sa, kako kažu, ne samo prijateljima i kolegama, nego i porodicom.
"Još sam u šoku. Još ne mogu da shvatim da se to desilo, da mi neće doći poruka od...", rekao je Damir Alispahić, predsjednik Udruženja planinara "Vedro".
Ekstremni uslovi
S obzirom na to da je ovo jedna od najvećih tragedija u historiji planinarstva u Bosni i Hercegovini, naši sagovornici još jednom apeluju na suzdržanost u komentarisanju detalja.
"Jer mi još uvijek ne znamo. To je bilo toliko konfuzno, to je vjerovatno bila prava agonija gore, ne možemo znati. Potrajaće dok se sve to analizira", izjavio je Edin Durmo, osnivač i vlasnik Kluba ekstremnih sportova.
Ali je, dodaju, potrebno uopšteno govoriti o planinarstvu i zamkama koje ovaj sport nosi, na šta ukazuje i Aida Starčević, koja se na Elbrus popela 2018. godine.
"Moramo se pripremiti na najgore vjetrove, pothlađenja. Jer, ako puše vjetar 40 km/h, on snižava temperaturu na -6 °C. Vjetar od 70 km/h snižava do -12 °C. Dakle, sve jakne, ruksake, sve mora biti zatvoreno jer gdje god da puhne postoji mogućnost promrzlina", rekla je planinarka Aida Starčević.
Doajen bh. alpinizma Muhamed Gafić, čovjek koji iza sebe ima više od 800 alpinističkih uspona širom svijeta, uključujući i Elbrus 1974. godine, ovom prilikom podsjetio je i na tragediju koja se 1970. godine dogodila na Prenju.
"Kad se tako povezala planinarska zajednica, od Vardara do Triglava su dolazili spasioci i tragali za trojicom mladića koji su nestali. Oni su nestali 14. februara, a pronašli smo ih u junu ili julu", rekao je iskusni planinar Muhamed Gafić.
Najveća planinarska tragedija bila je na Bjelašnici
A najveća planinarska tragedija u Bosni i Hercegovini dogodila se 1962. godine na Bjelašnici. Tada je poginulo sedam tinejdžera iz Zemuna i Sarajeva u iznenadnoj snježnoj oluji. Ova tragedija i danas se izučava u planinarskim školama kao primjer koliko se vremenski uslovi na planini mogu naglo promijeniti.
Podsjećamo, u tragediji na Elbrusu, koja se dogodila 25. jula na visini od oko 5.100 metara, živote su izgubili Meliha Čaušević, Alma Okanović, Denis Okanović, Almir Krivdić i Nermin Talam. Istražni organi Ruske Federacije pokrenuli su istragu o ovoj tragediji.
