BiH nespremna za CBAM: Privreda gubi stotine miliona maraka
Naime, EU je već prije više godina informisala vlasti u BiH da bi trebalo da uspostavi vlastito sertifikovano tijelo za izdavanje CBAM sertifikata, kako bi novac od poreza na karbon ostajao u BiH.
Pojašnjenja radi, EU uvodi sistem naplate poreza na karbon na sve proizvode koji se uvoze u EU.
Da je BiH uspostavila tijelo za izdavanje sertifikata, ovaj porez bi naplaćivala BiH, a novac bi se vraćao privredi.
Ideja je da se "kazne" proizvođači koji u svojim proizvodnim procesima imaju veliki udio emisija štetnih gasova naplatom ovog poreza, a "nagrade" oni koji modernizuju svoje proizvodne procese tako da bi im se ovaj porez preusmjerio za nabavku opreme.
U pitanju su potencijalno stotine miliona maraka koje će naplatiti EU i usmjeriti svojim proizvođačima, umjesto da novac pomogne razvoju bh. privrede.
Problem je nastao u tome što se Banjaluka i Sarajevo ne mogu dogovoriti na kojem nivou bi bila nadležnost ovog tijela - na nivou entiteta ili na nivou države.
Ovo je sličan problem kao i sa Južnom interkonekcijom, samo što se u tom slučaju spor vodio između Mostara i Sarajeva, odnosno gdje bi bilo sjedište kompanije koja bi upravljala nabavkom gasa.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, tvrdi da Vlada Srpske nije objavila svoju odluku o tome da se ne prihvati tijelo na državnom nivou, kako tvrdi, jer bi time morala objasniti svojim privrednicima zašto ostaju bez ovog novca. I on smatra da je problem što se "posvađala politika", i da se stvara problem od kojeg će najviše štete imati privrednici u oba entiteta.
Dodatni problem, kako kaže, predstavlja činjenica da država nije radila na vrijeme da se privredi pomogne kako da popunjava obrasce s deklaracijama o udjelu karbona u njihovom proizvodnom procesu.
"Ali ipak mora se reći, radi se na rješenju, jer smo prikupili eksperte i na nivou kompanija, i na nivou ministarstava, privrednih komora i taj neki operativni dio postoji i već funkcioniše", naglašava on.
Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS, tvrdi da nepostojanje tijela za izdavanje CBAM sertifikata može imati ozbiljne posljedice po našu ekonomiju.
"Ta sredstva se trenutno plaćaju u inostranstvo. EU praktično preuzima taj novac jer mi nemamo uspostavljenu domaću agenciju koja bi upravljala tim procesom", naglašava on.
Ono što je neophodno, kako tvrdi, je da se zakon usvoji u Savjetu ministara, zatim potvrdi u parlamentu, i da se nakon toga formira odgovarajuća institucija ili agencija koja bi vodila taj posao.
"Drugi problem je što u našim kompanijama nema dovoljno stručnog kadra koji bi mogao odgovoriti na zahtjeve regulative, posebno kada je riječ o prijavi, praćenju i popunjavanju obrazaca. Mi kao komora smo kroz određene projekte, prije svega u saradnji s EU, radili na edukaciji i obuci konsultanata za digitalnu transformaciju i evropske procese. Sada pokušavamo te konsultante povezati s domaćim kompanijama kako bismo im pomogli da razumiju obaveze i riješe konkretne probleme s kojima se suočavaju u praksi", naglašava on za "Nezavisne".
U Vladi RS, pak, tvrde da nisu protiv ispunjavanja evropskih obaveza ni poštovanja propisa EU u vezi s naplatom CBAM-a, ali da se moraju poštovati nadležnosti.
"Prijedlozi nisu u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima Republike Srpske i BiH. Vlada Republike Srpske ne prihvata izradu i usvajanje Odluke Savjeta ministara BiH kojom se vrši direktna transpozicija pravne tekovine EU iz oblasti energetike i klimatskih promjena na nivo BiH i stvara osnov za donošenje primarnih i sekundarnih pravnih propisa iz oblasti klimatskih promjena i energetike na nivou BiH, jer je isto u isključivoj nadležnosti institucija Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta BiH", tvrde u Vladi.